Hrvatska je u neočekivanoj predizbornoj groznici. Odluka predsjednika Republike dr. Ive Josipovića da se izbori za dvanaestoro eurozastupnika održe već 14. travnja - dakle, za šest tjedana - iznenadila je javnost, ali i same političare.
Prvi hrvatski izbori za zastupnike u Europskom parlamentu održat će se pet tjedana prije lokalnih izbora, predviđenih za 19. svibnja. Dakle, birači će između 14. travnja i 2. lipnja, tri puta moći "posjetiti" izborna mjesta, što će državu stajati, prema prvim procjenama, između dvjesto i tristo milijuna kuna.
Iako u Vladi naglašavaju da je "demokracija skupa", te da europski i lokalni izbori ne idu zajedno, politički analitičari tvrde da javnost ne bi zamjerila premijeru da je i pri raspisivanju izbora odabrao štednju.
Da su europski izbori preuranjeni, smatra politolog Davor Gjenero: "Nekoliko je razloga zbog kojih je datum izbora preuranjen. Tada još nećemo biti sigurni da li je ratifikacijski proces dovršen, u Sloveniji će se to rješavati tek u travnju. To će izazvati skepsu kod birača koja dovodi do nezadovoljstva s EU-om i političkog pesimizma. Možemo očekivati smanjen odaziv na te izbore."
- Ne znam zašto idemo na preuranjene izbore, iako je poznato kako jedni izbori utječu na druge, slaže se dr. Branko Caratan i objašnjava: "Na lokalne izbore izlazi manje birača nego na parlamentarne, a na europske izlazi još manje nego na lokalne."
Razlozi prijevremenog raspisivanja euroizbora možda leže u pogodovanju velikim strankama, smatraju analitičari. Organizirane stranke kakve su SDP i HDZ mogu mobilizirati svoje birače, dok neovisnim listama i manjim strankama treba znatno više vremena za izborne pripreme.
Predstojeći europski izbori svakako će biti značajni za cjelokupnu hrvatsku političku scenu. Na njima će pokazati stranački rejting, "ocjene" će dobiti i Vlada, i opozicija, i svi sudionici političkog procesa. Rezultate dobivene na europskim izborima možda će, ali ne bez muke, moći popraviti u svibnju, kada će birati na lokalnim izborima. (D. GRAKALIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU