Redovita fizicka aktivnost ima kod srcanih bolesnika terapijski potencijal usporediv s ugradnjom srcanog stenta, a u dugorocnom pracenju cak je i korisnija. Te zacudujuce rezultate, koji ce znacajno utjecati na razvoj kardiovaskularne medicine, pokazale su najnovije, ozbiljne znanstvene studije, otkriva nam doc. dr. Alen Ružic, procelnik Zavoda za kardiologiju i kardiološku rehabilitaciju Klinike za lijecenje, prevenciju i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila opatijske Thalassotherapie.
Najnovija saznanja isticu nevjerojatne potencijale redovite tjelovježbe kad se ona provodi po preporuci i pod kontrolom lijecnika jer dokazano poboljšava prokrvljenost srcanog mišica, smanjuje rizik od komplikacija i osigurava dulje preživljenje. Doc. dr. Ružic kaže da strucnjaci rado isticu kako srcani stent obicno rješava problem na 15-20 milimetara dužine jedne krvne žile, dok redovita tjelovježba cuva i lijeci sve krvne žile. Slican je odnos u djelovanju ostalih zdravih navika.
Hrvatska sa smrtnošcu od kardiovaskularnih bolesti od oko 50 posto spada u središte europske ljestvice.
- Znacajan pad smrtnosti bilježe samo zemlje visokog BND-a, bogate europske zemlje, Sjeverna Amerika, Australija, Novi Zeland - objašnjava doc. dr. Ružic, dok je u ostalima smrtnost ista ili cak raste, posebno u zemljama istocne Europe.
Veliki i sveobuhvatni projekt EuroHeart ukazao je da najvecu stopu kardiovaskularne smrtnosti u muškaraca ispod 65 godina života imaju Madarska - 105 na 100.000 stanovnika, Estonia 104 i Slovacka 74, a najmanju Francuska 17, Nizozemska 22, Italija 25 i Norveška 27. Razlike su goleme, a trendovi u nekim podrucjima dodatno su zabrinjavajuci: dok je kroz tri desetljeca smrtnost u Finskoj smanjena za 76 posto, u Grckoj se povecala za 11 posto.
Prvak u broju pušaca, prema podacima koje navodi Ružic, u Europi je Grcka, slijede Estonia i Slovacka, a za njima puno ne zaostaju Madarska i Njemacka. Hrvatski prosjek broja pušaca svrstava nas u sredinu europske ljestvice, ali tome najviše pridonosi nizak broj pušaca u gradu Zagrebu, dok je pušenje u ostalim regijama, posebno u istocnim županijama, vrlo blizu najcrnjih europskih statistika. Nažalost, ni Hrvatsko primorje i Istra nemaju puno razloga za ponos.
Iako je štetnost pušenja i srcanožilnih bolesti nedvojbena, ima i drugih nezanemarivih rizika. Tako podaci o niskoj smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila u Japanu i Kini, usprkos visokom udjelu pušaca u tim zemljama, jasno upucuju na znacaj zdrave prehrane. Ako zamislimo da su naši napori novac koji ulažemo na financijskom tržištu, onda je ulaganje u zdrave navike investicija s najvišom dugorocnom kamatom. Zato, tenisice na noge, jabuku u torbu i u šetnju! I tako svaki dan.