Pet ploca s napisom "Titova cesta" vec stoji u nedovršenoj ulici u Ljubljani koja ce voditi prema buducem velebnom gradskom stadionu Stožice, dok u toj ulici zasad postoji samo jedan kucni broj a nosi ga Sveucilišni zavod za rehabilitaciju invalida, piše ljubljanski list Žurnal.
Odluka gradskih vijecnika iz kraja travnja ove godine da cestu imenuju po Titu izazvala je svojedobno pravu politicku buru i oštre polemike, osobito jer je do toga došlo samo nekoliko mjeseci nakon otkrivanja poratnog zlocina u Hudoj jami kod Celja.
Domace polemike oko Hude jame i Titove ulice dobile su pocetkom tjedna i europsku dimenziju. Europska pucka stranka (EPP), koja ima najviše zastupnika u Europskom parlamentu, osudila je takav nacin odavanja pocasti povijesnoj osobi o kojoj kod starijih Slovenaca postoje ambivalentni osjecaji, kao svojevrsno iskazivanje postkomunistickog resentimana.
Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, clanica je EPP-a i smatra se da je inicijator spomenute izjave EPP-a. Njeni su ljubljanski vijecnici u travnju napustili sjednicu na kojoj je Titu dana nova ulica, no prijedlog je bio prihvacen velikom vecinom glasova, u prvom redu onih s liste gradonacelnika Zorana Jankovica.
Gradonacelnik kaže da Ljubljancani podržavaju odluku jer smatraju da Tita treba shvatiti u povijesnom kontekstu. Premijer Pahor tako je izjavio je da mu Titova ulica u Ljubljani ne smeta iako ne odobrava stil kojim je vladao. Bez Tita i partizana Slovenija ne bi dobila krajeve koji su do rata bili pod Italijom, a tamo je i kuca mojih roditelja, izjavio je Pahor (roden 1963.). No, stranke desnog centra stalno isticu da se Slovenija nije izjavom parlamenta ogradila od zlocina pocinjenih u doba komunizma.