Pred pretežito predstavnicima udruga iz kulture i predstavnicima županijske vlasti, čelnica Zelene Istre Dušica Radojčić je za jučerašnjeg okruglog stola o proračunskom financiranju udruga pod naslovom "Uredba - kako smo se prilagodili?" kazala da je sektor kulture (čiji je rad ipak temeljen na uslugama) privilegiran spram sektora zelenog okoliša i civilnog društva koji je kritički usmjeren.
- Uopće ne postoje programi za takve kao što je Zelena Istra, koja kritički promišlja javne politike i djeluje na razvoju civilnog društva. Mi se stoga moramo uguravati u zdravstvo i socijalu. Tisuće je udruga, a civilno društvo ne postoji, naglasila je predsjednica Zelene Istre. Dopunila ju je Irena Boljunčić iz udruge Čarobnjakov šešir, kazavši da stvari ne stoje bolje ni s nezavisnim kazalištima koje pojedina kulturna vijeća ignoriraju.
Suštinski nedostaci
Dušica Radojčić kazala je da je Zelena Istra do stupanja na snagu Uredbe (o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro) dobivala barem mikro donacije od pojedinih općina i gradova u Istri, a da je nakon primjene uredbe izgubila sve potpore. "Uredba je samo izlika, pa nas je tako Općina Fažana, pozivajući se na Uredbu, iako to u njoj ne piše, odbila jer imamo Zeleni telefon koji djeluje na cijelom prostoru županije, a ne samo dotične općine", dodala je Radojčić.
Ukazujući na suštinske, a ne formalne nedostatke, Irena Boljunčić kazala je da ne postoje prioritetna područja financiranja, ona koja bi se uskladila sa županijskom Kulturnom strategijom, dok u gradovima i općinama ne postoje ni strategije. "Mi smo dovedeni pred svršen čin, jer 'uska' kulturna vijeća naprave kriterije za uvijek ista programska područja", veli Boljunčić, založivši se za prethodna javna savjetovanja, a koja regulira i ova Uredba.
Izmjene i dopune
Skup je održan u prizemlju "zgrade admiraliteta" na pulskoj Rivi, a organiziran je zbog problema načetih na prošlogodišnjem Saboru kulture, gdje su predstavnici udruga izrazili svoje negodovanje provedbom Uredbe, jer onemogućuje financijski uredno i stabilno poslovanje neprofitnih organizacija u prvoj polovici fiskalne godine.
Uz najčešći prigovor da od mjesta do mjesta, od razine do razine postoje različita tumačenja ove Uredbe, na skupu se čulo da u SAD-u proračunska godina traje od 31. ožujka tekuće do 31. ožujka iduće godine. To bi više odgovaralo i hrvatskom modelu financiranja udruga, no oni koji odlučuju u našoj zemlji vezani su za kalendarsku godinu od 1. siječnja do 31. prosinca, i to ne samom uredbom, već i Zakonom o proračunu, kao i Zakonom o financijskoj odgovornosti.
Važne stavke Uredbe predstavili su Eda Griparić, ekonomska savjetnica u županijskom Odjelu za kulturu, kazavši da se u posljednjem natječaju prijavilo 169 udruga, a osam prijava bilo je nepotpuno i Helga Može Glavan iz Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva.
Skup je moderirao Igor Bajok iz Rijeke koji je uvodno tekao da je uredba ipak donijela pozitivne pomake, ali i određene izazove i probleme te da je cilj ovog skupa unaprijediti zakonska rješenja. "Ova će Uredba sigurno ići u postupak izmjena i dopuna", kazao je Bajok. (Zoran ANGELESKI)