U Saboru je jutros određena još jedna stanka zbog pokrenutog stečaja u rovinjskoj Mirni.
"Predlažemo da se detaljno rasprave rezultati Zakona o predstečajnoj nagodbi i da se taj zakon bitno izmijeni, kako bi se spriječile daljnje štete za hrvatsko gospodarstvo i daljnje sumnje da se u stvari u kontekstu tog zakona odvijaju sumnjivi dogovori i nagodbe koje imaju elemente koruptivnih aktivnosti", rekla je nakon stanke Martina Dalić (HDZ).
Stanku je zatražio nezavisni Damir Kajin tvrdeći da se "oni koji viču, 'dalje prste od Mirne' zapravo žele dokopati Mirninih nekretnina, vrijednih nekoliko milijuna kuna".
Kajin tvrdi da iza tvrtke Geneza, koja je zajedno s gradom Rovinjom predložena kao strateški partner u predstečajnoj nagodbi za Mirnu, stoji varaždinska Fima, koja također stoji iza stečajeva i predstečajnih nagodbi u mnogim drugim tvrtkama.
"U slučaju stečaja Mirne dosadašnji vlasnik bit će najveći gubitnik, a predsjednika uprave Sašu Krobota, bivšeg direktora Geneze koji je isforsirao Genezino preuzimanje Mirne u suradnji s gradom Rovinjom, protiv volje države kao ključnog vjerovnika i po planu koji je mimo zakona, zamijenit će stečajna uprava", rekao je Kajin koji smatra da je najbolje rješenje za Mirnu partnerstvo s Podravkom.
Ponovio je i da je "Istrijanima 'puna pipa' lokalne mafije, koja uz kontrolu lokalnih medija pljačka Istru".
Uzvratila mu je zastupnica laburista Nansi Tireli uz opasku kako gotovo nema dana da Kajin u Saboru ne proziva istarsku mafiju i da ne proziva istarske građane.
"Pa se malo drogiramo, pa malo šmrčemo, pa malo krademo. Ja bih vas stvarno molila u interesu istarskih građana i u interesu svega ovoga što ste sad govorili ovdje za ovom govornicom, ukoliko imate saznanja o toj lokalnoj mafiji koja je očito u dvije godine toliko narasla da joj se više ne vidi kraja, da sve te mafioze prijavite onome koje smatrate da ih treba prijaviti i da u konačnici se izborite kao saborski zastupnik za to da se te mafijaše zatvori i da ih se kazni", zaključila je Tireli.
Kazala je i kako u Mirni treba sačuvati proizvodnju, odnosno 250 radnih mjesta, te kooperante.
Ona smatra da se lokalna zajednica, ministarstva i Vlada trebaju dogovoriti kako zadržati proizvodnju, a "sve ostalo su prazne priče".
Tireli također upozorava na različite kriterije za predstečaj, poziva da se utvrdi po kojim se kriterijima predstečajne nagodbe provode, odnosno pokreću i završavaju.
"Jednim dnevnim novinama opraštaju se milijuni kuna, ali je problem proizvodnoj tvornici oprostiti isto toliko", kaže Tireli i pita zašto se nekome oprašta dug, a nekome ne.
Flego: Nikome ne smije biti svejedno kakva će biti sudbina Mirne
Istarski župan Valter Flego naglasio je danas kako je za županiju i Rovinj od iznimne važnosti da se spasi proizvodnja i sačuvaju radna mjesta u rovinjskoj tvornici za preradu ribe Mirna te da ta tvornica nastavi s radom.
"S obzirom da je danas jedan od velikih problema u Hrvatskoj nedostatak industrijske proizvodnje, nikome ne smije biti svejedno kakva će sutra biti sudbina rovinjske Mirne", izjavio je Flego za Hinu, komentirajući pokretanje stečaja u toj tvornici. "Mirna" je danas bila tema i na sjednici Sabora, gdje je oporba zatražila posebnu raspravu o učincima Zakona o predstečajnoj nagodbi, tvrdeći da se u njegovoj provedbi skrivaju sumnjivi dogovori i pogodbe koje imaju elemente koruptivnih aktivnosti.
Flego je istaknuo kako se kao župan zalaže za daljnje ulaganje u razvoj i proizvodnju u Mirni.
"Jedini prihvatljivi strateški partner za Mirnu je onaj koji će dalje razvijati primarni biznis Mirne, sve ostalo me ne zanima", poručio je Flego i dodao kako se Mirnine nekretnine procjenjuju na više od 200 milijuna kuna.
"Stoga se ne mogu oteti dojmu da se iza cijele ove afere krije interes lobija kojima je primarni cilj domoći se atraktivnih Mirninih nekretnina", rekao je.
Istaknuo je kako takvo špekuliranje nije prihvatljivo Istarskoj županiji koja će se tome "oštro usprotiviti". Napomenuo je kako iza Mirne stoji tradicija duga više od 140 godina, da tvornica zapošljava 254 radnika, 75 posto svoje proizvodnje proda u izvozu, a prihod za 2012. godine iznosio je 66 milijuna kuna, što tvrtki omogućava stabilno poslovanje u budućnosti.
Podsjetio je kako je na Mirnu vezano i oko 400 lokalnih ribara koji rovinjsku tvornicu redovito opskrbljuju ulovom. "Treba biti odgovoran prema radnicima, kooperantima i svim članovima njihovih obitelji. Mirna ima znanje, sirovinu i tradiciju i svi se trebamo zalagati da se proizvodnja nastavi", naglasio je Flego.
Inače, ministar financija Slavko Linić jučer je za probleme u Mirni optužio upravu te tvrtke, koja je odbila Podravku kao strateškog partnera.
"Za nas je bio prihvatljiv model da Podravka otkupi potraživanja HBOR-a, da se to unese u kapital, da se upravi Mirne omogući da nema dugove prema bankama, ali očito je da uprava nije imala tu namjeru. Ministarstvo je ponudilo rješenje za Mirnu, a to očito nije prihvaćeno zato što odgovorni ljudi koji vode Mirnu nisu bili zainteresirani za proizvodnju nego za nešto drugo", izjavio je Linić jučer u Bruxellesu.
Sponza: Kajin izjavom u Saboru ugrozio egzistenciju radnicima Mirne
Rovinjski gradonačelnik i IDS-ov saborski zastupnik Giovanni Sponza ocijenio je kako je nazavisni zastupnik Damir Kajin današnjim nastupom u Saboru nanio veliku štetu radnicima rovinjske tvornice "Mirna", ribarima i dobavljačima te dodatno ugrozio egzistenciju članovima njihovih obitelji.
U saborskoj raspravi koju je na temu stečaja nad Mirnom pokrenula oporba, Kajin je među ostalim izjavio kako iza predstečajne nagodbe kakvu je ponudila uprava Mirne, a odbilo Ministarstvo financija, stoje pojedinci iz varaždinske Fima grupe u suradnji s lokalnim političarima, čiji je operativac, rekao je, rovinjski gradonačelnik.
"Oni koji viču 'Dalje od Mirninih nekretnina' su upravo oni koji do njih sami pokušavaju doći", poručio je Kajin.
"Kajin u svojim nastupima vrlo često sebe želi prikazati kao borca za prava radnika, no današnjom nepromišljenom i neodgovornom izjavom upravo je radnicima i ribarima nanio štetu", navodi Sponza u izjavi za javnost, reagirajući na Kajinovu izjavu.
Ustvrdio je da kao gradonačelnik naglašava i zagovara odgovoran pristup rješavanju problema u Mirni. Napomenuo je kako je "bezbroj puta" ustvrdio kako rješenje vidi u dijalogu svih relevantnih sudionika, gdje će se "s iskrenim namjerama i bez skrivenih karata" odgovorno učiniti sve kako bi se Mirna spasila i nastavila putem ozdravljenja.
"U ovom trenutku velika odgovornost leži na Upravi i Skupštini društva te stoga očekujem da postignu dogovor u interesu radnika, ribara i nastavka proizvodnje", poručio je Sponza. Dodao je da, ukoliko dogovor ne uspije, očekuje od Ministarstva financija kao najvećeg vjerovnika da "presiječe gordijski čvor", preuzme odgovornost kako bi se zajednički pronašao strateški partner.
"Nas u Rovinju isključivo zanima partner koji će osigurati nastavak proizvodnje te rast i razvoj Mirne. Špekulacije s nekretninama ne dolaze u obzir", zaključio je rovinjski gradonačelnik.
Uprava Mirne: Borit ćemo se svim sredstvima
Vezano uz situaciju u rovinjskoj Tvornici za preradu ribe, priopćenjem se oglasila i Uprava Mirne.
"U javnosti su se posljednjih dana pojavile mnoge dezinformacije u vezi posljednjih događaja u Mirni Rovinj. Svjesni smo da se iza tih dezinformacija kriju mnogi interesi, ali se ti interesi nikako ne smiju stavljati ispred 250 radnih mjesta i egzistencije 1.000 obitelji koje žive zajedno s Mirnom.
S ciljem potpunog i cjelovitog informiranja hrvatske javnosti, naših zaposlenih, ribara, kooperanata i poslovnih partnera, stoga osjećamo obvezu ponovno pojasniti cijelu situaciju.
Uprava Mirne zajedno sa svim djelatnicima i Genezom kao partnerom u kriznom menadžmentu u zadnjih godinu i pol ostvarila je, uspoređujući s dosadašnjim godinama, rekordne poslovne i proizvodne rezultate te istom količinom energije i vjere namjerava nastaviti i nadalje.
U 2012. godini proizvedeno je rekordnih 20.030.787 komada ribljih konzervi, što predstavlja rast od 20 posto u odnosu na 2011. Prodaja na domaćem tržištu povećana je za 47 posto, a ona na inozemnom za 27 posto. Istovremeno, prihodi su porasli na 65.263.265 kuna, što je 27 posto više u odnosu na 2011. godinu.
Nadalje, uvedena je druga proizvodna smjena i zaposleno novih 70 djelatnika. U 2013. godini broj zaposlenih povećan je za konkretnih 35 posto, otkup ribe za 46 posto, a proizvodnja konzervi za novih 14 posto.
Isto tako, važno je naglasiti da se sve obveze prema državi i svim dobavljačima isplaćuju na dan valute, a Mirna danas izvozi 85 posto svojih proizvoda.
Ukratko, nakon dugog niza godina gubitaka, u 2012. i 2013. konačno je ostvaren pozitivan rezultat. To je danas rijetkost u Hrvatskoj i pokazuje koliko je odluka o stečaju Mirne u najmanju ruku čudna.
Sve navedeno najbolja je referenca i jasno pokazuje da je proizvodnja i opstanak djelatnosti naš jedini interes.
Ovim putem još jednom pozivamo sve zainteresirane strane, kao i Upravu Podravke, da hrvatskoj javnosti predoče ponude o kojima se ovih dana priča, a koje mi na žalost još nismo uspjeli vidjeti.
Želimo zaključiti da su Uprava Mirne i Geneza dali sve od sebe da do stečaja ne dođe i borit ćemo se svim zakonskim sredstvima da odluka o stečaju padne u žalbenom postupku", piše u priopćenju Uprave Mirne. (Hina, GI)