Dok se u predškolskim ustanovama već više od desetljeće sustavno provodi briga o prehrani, u školama je situacija bitno drukčija. Pomaka doduše ima, ali samo u osnovnim školama i to ne svugdje.
No, u srednjim školama u kojima uopće ne postoje kuhinje niti zakonska obaveza da se tinejdžerima osigura barem jedan obrok, mladi su prepušteni samima sebi. Stoga tijekom velikog odmora srednjoškolci najčešće posežu za onim što im je najbliže, a to su pekare, pečenjarnice i fast-food kiosci koji se, gle čuda, masovno otvaraju upravo kraj ovih obrazovnih ustanova.
- Veliki je problem što većina učenika uopće ne jede zajutrak, u školu dolaze gladni, a kad je marenda hrane se nezdravim sendvičima sa suhomesnatim proizvodima ili paštetama, pekarskim proizvodima, grickalicama i slatkišima te piju gazirana pića koja sadržavaju deset do 12 žličica šećera! Nakon ove nezdrave, masne, pretjerano slane ili slatke hrane praznih kalorija tinejdžeri su ubrzo ponovno gladni zbog čega se u školi teško koncentriraju i prate nastavu. Neki učenici uopće ništa ne jedu prijepodne, pa im je prvi obrok koji unesu tek ručak.
Tinejdžerima treba oko 3.000 kalorija dnevno, a od toga bi za zajutrak i doručak, odnosno marendu, trebali ukupno unijeti 35 posto dnevnih kalorija. Ovakav način prehrane loše utječe posebice na djecu u razvoju, upozorila je epidemiologinja dr. med. Olga Dabović-Rac iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije tijekom predavanja o pravilnoj prehrani adolescenata nedavno održanog u sklopu Sajma zdravog života i ljepote u Puli.
Predavanje su pratili učenici nutricionističkog smjera iz Strukovne škole, koja je organizirala sajam. Srednjoškolci su, odgovarajući na pitanja liječnice, na vlastitom primjeru potvrdili da nisu svi doručkovali, a neki čak nisu ništa pojeli tog dana, iako je predavanje bilo organizirano nakon 13 sati.
- Prehrana utječe na rast i razvoj, mentalne sposobnosti, tjelesnu kondiciju, obrambene funkcije organizma, osjećaj sitosti i zadovoljstva. Danas se zna da su mnoge bolesti vezane uz nepravilnu prehranu, u što spada pretilost i karijes. Potom dijabetes, povišen krvni tlak, ateroskleroza, srčani i moždani udar, odnosno bolesti srca i krvnih žila, od kojih na području Istre, a to je i prosjek Hrvatske, umire nešto više od 50 posto ljudi, kaže epidemiloginja Zavoda. (M. JERIN)
OPŠIRNIJE U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU