Timski rad mogao bi objasniti zašto se kod covjeka razvio veci mozak, navodi se u rezultatima istraživanja irskih i škotskih znanstvenika koji su pokušali razotkriti zagonetku koja vec dugo muci znanstveni svijet.
U usporedbi s precima Homo sapiens je cerebralni gigant, a tajna velikog mozga možda leži u društvenoj interakciji i zajednickom radu koji je pomogao covjeku da preživi, ali je morao razviti dovoljno veliki mozak da bi se nosio sa složenim društvenim odnosima, vjeruju znanstvenici.
Na racunalnom modelu simulirali su rad ljudskog mozga dozvoljavajuci da se razvije mreža neurona kao odgovor na niz izazova koje nosi život u društvu.
Stvorili su dva scenarija. U prvom su dva pocinitelja zlocina koje je uhitila policija svaki za sebe morali odluciti da li da otkucaju onog drugog. U drugom scenariju dvije su osobe bile zatrpane snježnom lavinom u vozilu i morale su odluciti da li da zajedno prokopaju put do slobode ili da sjede i cekaju spas.
U oba slucaja svaki bi pojedinac više dobio sebicnim izborom pa je znanstvenike iznenadilo kad su utvrdili da su se pojedinci paralelno s razvojem mozga radije okretali suradnji. Rezultati, objavljeni u casopisu Proceedings of the Royal Society B, bili su iznenadeni.
- Cesto funkcioniramo u velikim skupinama nepovezanih pojedinaca i to zahtijeva kognitivne sposobnosti da bi se pratilo što netko radi u odnosu na nas da bismo svoje ponašanje tomu prilagodili, kazao je Luke McNally s dublinskog Trinity Collegea, jedan od autora istraživanja.
McNally istice da je jedan od elemenata naše odluke da suradujemo u zajednici kalkulacija o tome što dobivamo zauzvrat. Po njemu timski rad i rast velicine mozga medusobno se poticu.
Strucnjak za antropolgiju Robin Dunbar sa sveucilišta Oxford, koji nije radio na istraživanju, kaže da otkrice predstavlja znacajni doprinos razumijevanju evolucije mozga.