Premijer Tihomir Orešković poručio je u četvrtak na sjednici Vlade da su svi njezini članovi znali da će se suočiti s izazovima, a iz izlaganja ministara o izvršenoj primopredaji vidi se da postoji ogroman potencijal.
"Čuo sam ogroman potencijal, mislim da sinergijom možemo zajedno raditi i taj potencijal iskoristiti", rekao je Orešković na kraju prve točke dnevnog reda u kojoj su mu ministri pojedinačno iznosili podatke o zatečenom stanju u svojim resorima.
Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić navodi da je u sustavu zaposleno 388 ljudi, a prema sistematizaciji još je 108 nepopunjenih mjesta. Ističe da je u HZMO-u, kao najvećem dioniku u sustavu, u tri godine napravljena ušteda od 577 milijuna kuna, a smanjen je i broj zaposlenih, uglavnom prirodnim odljevom.
"Neće biti potrebna dodatna ulaganja, već ćemo se moći pokriti s postojećim sredstvima", ističe Šikić.
Osnovni problem u sustavu je, navodi, Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom zbog potkapacitiranosti. Nedostaje im veliki broj stručnjaka, kao i prostor, a to na kraju plaćaju građani, kaže Šikić, jer čak 23.000 predmeta čeka na rješavanje.
Upozorava i na nedovoljno dobru suradnju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s gospodarstvom jer, kako je rekla, nisu dovoljno dobro planirane prekvalifikacije u odnosu na potrebe tržišta rada.
Ministar zdravlja Dario Nakić navodi da je u sustavu nakon sanacije u 2014. godini ukupan manjak u 2015. iznosio 2,5 milijardi kuna, odnosno smanjen je za 300 milijuna kuna.
"Mi smo se obvezali EU-u da će se te obveze smanjiti za 700 milijuna kuna, što znači da to nismo ispunili", upozorava Nakić.
Najavljuje reorganizaciju sustava i kaže kako projekcije pokazuju da bi se kroz 2017. ili do kraja 2018. sustav mogao stabilizirati, tj. sam financirati i vratiti postojeće dugove kroz povećanje prihoda od dodatnog zdravstvenog osiguranja.
Vidjet ćemo hoće li tako biti, kaže Nakić upozorivši pritom da je porast troškova HZZO-a iznosio oko 15 posto, pa će biti potrebna revizija njegova poslovanja.
Navodi kao primjer iznajmljivanje helikoptera za hitne intervencije od talijanske tvrtke, jer je iznos najma za jedan kvartal bio toliki da bi Hrvatska na godišnjoj razini sama mogla kupiti takav helikopter.
Platili smo 11 milijuna kuna, a novi helikopter košta 30 milijuna kuna, znači za godinu dana mi sami sebi kupimo helikopter, kaže Nakić.
Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić navodi da je u ministarstvu zaposleno 257 osoba, a u cijelom sustavu ukupno 6746. Proračun je prošle godine iznosi 4,7 milijardi kuna i ostalo je neutrošenih 188 milijuna kuna. "Sustav je prilično realno planiran, koliko ja vidim", kazala je.
Ministar kulture Zlatko Hasanbegović kaže da u njegovom resoru nije problem broj, već struktura zaposlenih te navodi da je "zbog stanovitih nejasnih kriterija zapošljavanja u protekle tri godine zaposleno 30 ljudi".
Najavljuje i preustroj ministarstva, posebice vezano uz medije i medijsku politiku. Taj sektor, drži Hasanbegović, opterećuje rad ministarstva. Temeljnim problemom vidi visinu proračuna za kulturu, pa je premijeru i ministru financija uputio apel da je njegovo povećanje od prioritetne važnosti. Svako daljnje smanjenje imalo bi katastrofalne posljedice po vođenje uspješne kulturne politike, poručuje Hasanbegović. Dodao je kako bi se projekt obnove Hrvatskog povijesnog muzeja, koji je potpuno zamro, trebao tretirati kao strateška investicija.
Hasanbegović je upozorio i na problem dovršetka spremišta Hrvatskog državnog arhiva u Kerestincu, koji je, kaže, od 2007. dobro tekao, a od 2011. naglo zamire.
"To je važno zbog tzv. problema dopusnica privatnim tvrtkama za čuvanje arhivskog gradiva, što se plaćalo iz proračuna uz izliku da arhiv nema dostatne prostorije, a što je za posljedicu imalo određene afere o kojima se pisalo u javnosti", kazao je.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar navodi da je proračun ministarstva prošle godine bio 11,8 milijardi kuna, a rashodi za zaposlene 9,8 milijardi. To znači da je 84 posto proračuna zadano, odnosno vrlo su male mogućnosti uštede, navodi Šustar. Najavljuje da će tražiti dodatna sredstva za Hrvatsku zakladu za znanost koja sad godišnje dobiva 80 milijuna kuna, a Šustar želi da se izdvajanje poveća na 150 milijuna kuna godišnje. (H)