T'ga za jug atraktivnija od burgundca i chiantija

(M. ANGELINI)
(M. ANGELINI)

Iako su se mnogi domaći vinari plašili kako će hrvatske trgovine preplaviti jeftino vino iz zemalja Europske unije, to se nije dogodilo. Nakon 1. srpnja 2013., kada smo u ušli u EU, najviše je vina uvezeno iz Makedonije, a tek potom iz najvećih europskih vinskih zemalja, Italije i Francuske. Na listi uvoza visoko je plasirano i Kosovo, čija čuvena vina pijemo radije od slovenskih, mađarskih ili njemačkih. Statistika kojom raspolaže Ministarstvo poljoprivrede pokazuje da je između 1. srpnja 2013. i 31. srpnja 2014. godine uvezeno vina u vrijednosti od 23,6 milijuna eura.

U istom razdoblju, izvezeno je vina u vrijednosti od 10,8 milijuna eura, pa je hrvatski vinski deficit vrtoglavih 12,8 milijuna eura. Ipak, u usporedbi s ostalim poljoprivrednim proizvodima (poznato je kako Hrvatska proizvodi jedino dovoljne količine jaja i pšenice), uvoz vina predstavlja tek udio od 0,95 posto u ukupnom uvozu.

Bez poveznice

Najzanimljiviji je podatak da hrvatski vinski uvoz i izvoz nemaju, unatoč svim predviđanjima, previše veze sa članstvom u Europskoj uniji i pristupu jedinstvenom europskom ekonomskom prostoru, odnosno tržištu.

U razdoblju od siječnja do srpnja 2014. godine najviše vina uvezlo se iz Makedonije, 43,86 posto ukupnog uvoza, dok se najviše izvezlo u Bosnu i Hercegovinu, čak 41,01 posto od ukupnog izvoza vina.

"Hrvatsko tržište traži prije svega jeftina vina. Ne gleda se previše na kvalitetu. Treba znati da se makedonska vina u rinfuzu nabavljaju već od 25 eurocenti po litri i jasno je kako mogu konkurirati vinima iz Europske unije," komentira ekonomski analitičar Damir Novotny, te kaže: "Makedonija ima velike površine pod vinogradima još od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su sagrađeni uz pomoć kredita Svjetske banke. Postoji šest tih velikih vinarija, poput Aleksandrije, Tikveša i Kavadaraca."

Popularnost makedonskih vina porasla je iznenađujuće brzo. U posljednjih šest mjeseci 2013. godine uvezeno ga je za dva milijuna i 583 tisuće eura, i predstavljalo je 25,67 posto uvoza. Ove godine, do 31. srpnja, uvezeno je makedonskog vina za 5 milijuna 943 tisuće eura, što je činili 43,86 posto uvoza.

"Makedonska vina dobro idu na hrvatskom tržištu jer su slična dalmatinskim vinima. Teška su, imaju puno tanina i to privlače naše kupce. Naravno, uz dobru cijenu", objašnjava ekonomist Novotny.

Nakon makedonskih vina, na tržištu su dobro prihvaćena i ona iz velikih vinskih nacija. U drugoj polovici 2013. na drugom mjestu je uvoz iz Francuske (21,6 posto ili dva milijuna i 173 tisuće eura), slijede Njemačka (9,79 posto uvoza), Italija (9,61 posto uvoza) i Španjolska (7,75 posto uvoza).

Trendovi su se malo promijenili u 2014. godini. Kako smo naglasili, porastao je uvoz iz Makedonije, slijedi uvoz iz Francuske (12,5 posto uvoza) i Italije (10,2 posto uvoza), dok su se na rang listu prvih zemalja čije vino pijemo probili Kosovo (6,6 posto) i Bosna i Hercegovina (6,3 posto).

Nagli uspon

Te su dvije zemlje regije izvezle više vina u Hrvatsku od tradicionalnih vinskih zemalja - Njemačke, Slovenije, Španjolske, Austrije i Mađarske. Posebno je zanimljiv nagli uspon uvoza kosovskih vina: u drugih šest mjeseci 2013. iznosio je 4,58 posto uvoza, da bi u 2014. godini skočio na 6,62 posto. Gledano u vrijednosti, porast je udvostručen - s 461 tisuću na 895 tisuća eura, u odnosu na spomenuta vremenska razdoblja. Uvoz vina s Kosova danas je značajni od uvoza iz Slovenije (odakle je uvezeno 499 tisuća eura vrijednosti između siječnja i srpnja 2014. godine).

"Na Kosovu se proizvodi poznati crni pinot, Amselfelder, koji je posađen na velikim površinama. Ti nasadi također potiču iz šezdesetih godina. Nekada je grožđe s Kosova kupovalo Slovenijavino i pravilo svoj čuveni brend "Avia". Kosovo je danas golemi proizvođač vina," podsjeća Damir Novotny.

Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju kako je u 2014. godini vrlo malo vina uvezeno iz dalekih i egzotičnih zemalja, što pokazuje stanje na tržištu. Izvan Europske unije, osim Makedonije i Kosova, uvezene su male količine vina iz Čilea (1,12 posto uvoza), Srbije (jedan posto uvoza), te manje od jedan posto iz Moldove, Južnoafričke republike, SAD, Argentine, Urugvaja, Crne Gore, Australije i Izraela.

To što su najfinija europska vina trenutačno izgubila tržišnu utakmicu s T'gom za jug, kosovskim pinotom i Kratošijom iz Tikveša ne znači da se situacija neće promijeniti napune li se novčanici hrvatskih vinopija. (Dubravko GRAKALIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter