Iako su se mnogi domaći vinari plašili kako će hrvatske trgovine preplaviti jeftino vino iz zemalja Europske unije, to se nije dogodilo. Nakon 1. srpnja 2013., kada smo u ušli u EU, najviše je vina uvezeno iz Makedonije, a tek potom iz najvećih europskih vinskih zemalja, Italije i Francuske. Na listi uvoza visoko je plasirano i Kosovo, čija čuvena vina pijemo radije od slovenskih, mađarskih ili njemačkih. Statistika kojom raspolaže Ministarstvo poljoprivrede pokazuje da je između 1. srpnja 2013. i 31. srpnja 2014. godine uvezeno vina u vrijednosti od 23,6 milijuna eura.
U istom razdoblju, izvezeno je vina u vrijednosti od 10,8 milijuna eura, pa je hrvatski vinski deficit vrtoglavih 12,8 milijuna eura. Ipak, u usporedbi s ostalim poljoprivrednim proizvodima (poznato je kako Hrvatska proizvodi jedino dovoljne količine jaja i pšenice), uvoz vina predstavlja tek udio od 0,95 posto u ukupnom uvozu.
Bez poveznice
Najzanimljiviji je podatak da hrvatski vinski uvoz i izvoz nemaju, unatoč svim predviđanjima, previše veze sa članstvom u Europskoj uniji i pristupu jedinstvenom europskom ekonomskom prostoru, odnosno tržištu.
U razdoblju od siječnja do srpnja 2014. godine najviše vina uvezlo se iz Makedonije, 43,86 posto ukupnog uvoza, dok se najviše izvezlo u Bosnu i Hercegovinu, čak 41,01 posto od ukupnog izvoza vina.
"Hrvatsko tržište traži prije svega jeftina vina. Ne gleda se previše na kvalitetu. Treba znati da se makedonska vina u rinfuzu nabavljaju već od 25 eurocenti po litri i jasno je kako mogu konkurirati vinima iz Europske unije," komentira ekonomski analitičar Damir Novotny, te kaže: "Makedonija ima velike površine pod vinogradima još od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su sagrađeni uz pomoć kredita Svjetske banke. Postoji šest tih velikih vinarija, poput Aleksandrije, Tikveša i Kavadaraca."
Popularnost makedonskih vina porasla je iznenađujuće brzo. U posljednjih šest mjeseci 2013. godine uvezeno ga je za dva milijuna i 583 tisuće eura, i predstavljalo je 25,67 posto uvoza. Ove godine, do 31. srpnja, uvezeno je makedonskog vina za 5 milijuna 943 tisuće eura, što je činili 43,86 posto uvoza.
"Makedonska vina dobro idu na hrvatskom tržištu jer su slična dalmatinskim vinima. Teška su, imaju puno tanina i to privlače naše kupce. Naravno, uz dobru cijenu", objašnjava ekonomist Novotny.
Nakon makedonskih vina, na tržištu su dobro prihvaćena i ona iz velikih vinskih nacija. U drugoj polovici 2013. na drugom mjestu je uvoz iz Francuske (21,6 posto ili dva milijuna i 173 tisuće eura), slijede Njemačka (9,79 posto uvoza), Italija (9,61 posto uvoza) i Španjolska (7,75 posto uvoza).
Trendovi su se malo promijenili u 2014. godini. Kako smo naglasili, porastao je uvoz iz Makedonije, slijedi uvoz iz Francuske (12,5 posto uvoza) i Italije (10,2 posto uvoza), dok su se na rang listu prvih zemalja čije vino pijemo probili Kosovo (6,6 posto) i Bosna i Hercegovina (6,3 posto).
Nagli uspon
Te su dvije zemlje regije izvezle više vina u Hrvatsku od tradicionalnih vinskih zemalja - Njemačke, Slovenije, Španjolske, Austrije i Mađarske. Posebno je zanimljiv nagli uspon uvoza kosovskih vina: u drugih šest mjeseci 2013. iznosio je 4,58 posto uvoza, da bi u 2014. godini skočio na 6,62 posto. Gledano u vrijednosti, porast je udvostručen - s 461 tisuću na 895 tisuća eura, u odnosu na spomenuta vremenska razdoblja. Uvoz vina s Kosova danas je značajni od uvoza iz Slovenije (odakle je uvezeno 499 tisuća eura vrijednosti između siječnja i srpnja 2014. godine).
"Na Kosovu se proizvodi poznati crni pinot, Amselfelder, koji je posađen na velikim površinama. Ti nasadi također potiču iz šezdesetih godina. Nekada je grožđe s Kosova kupovalo Slovenijavino i pravilo svoj čuveni brend "Avia". Kosovo je danas golemi proizvođač vina," podsjeća Damir Novotny.
Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju kako je u 2014. godini vrlo malo vina uvezeno iz dalekih i egzotičnih zemalja, što pokazuje stanje na tržištu. Izvan Europske unije, osim Makedonije i Kosova, uvezene su male količine vina iz Čilea (1,12 posto uvoza), Srbije (jedan posto uvoza), te manje od jedan posto iz Moldove, Južnoafričke republike, SAD, Argentine, Urugvaja, Crne Gore, Australije i Izraela.
To što su najfinija europska vina trenutačno izgubila tržišnu utakmicu s T'gom za jug, kosovskim pinotom i Kratošijom iz Tikveša ne znači da se situacija neće promijeniti napune li se novčanici hrvatskih vinopija. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU