"Dani fantastične književnosti" preksinoć su u galeriji Srpskog kulturnog centra u Puli otvoreni predstavljanjem triju knjiga beogradskog pisca Gorana Skrobonje i to "Čovjek koji je ubio Teslu", "Sva Teslina djeca" i "Kada kažeš da sam tvoj".
Bila je to prilika da Mirko Grdinić predstavi ovog plodnog autora koji se voli poigravati alternativnom poviješću, odgovarajući na pitanja što bi bilo da su neki povijesni događaji krenuli drugim tokom.
Uvjerljivost
Jedno od pitanja koje si je postavio je "Kako bi svijet izgledao da nije bilo Prvog svjetskog rata?" i u taj kontekst stavio roman "Čovjek koji je ubio Teslu". Slavni izumitelj Nikola Tesla u ovoj priči dolazi raditi u Beograd u kojem se nesmetano bavi istraživanjem i stvara znanstveno-industrijski imperij te gradi prvu atomsku elektranu na Savi. Da bi bio što uvjerljiviji Skrobonja je istraživao kakva je bila atmosfera u tadašnjem Beogradu, opisavši neka mjesta koja danas više ne postoje. Priču je za potrebu romana začinio opisima susreta ljudi koji se nikad nisu susreli i koji su umrli prije tog doba te je ubacio sudionike kulturnog života toga doba poput Branislava Nušića.
Roman "Sva Teslina djeca" napisan je nakon "Čovjeka koji je ubio Teslu", ali se događa dvije godine ranije. U središtu priče je Anka Cukić, izmišljena prva srpska špijunka u stilu agenta 007.
Poznati ilustrator Igor Kordej napravio je 16 ilustracija dok je Rastko Čirić ubacio niz lažnih dokumenata poput lažnih naslovnica novina, što je sve važno za priču. U toj Skrobonjinoj povijesti Titanic nije potonuo, u Beograd stiže Max Planck, a Anku između ostalog podučava slavna Mata Hari.
Dok su ova prva romana dio "Teslaverzuma" treća preksinoć predstavljena knjiga ima na naslovnici opis "'Amarcord' i 'Grlom u jagode' za generaciju koja je bila mlada osamdesetih". Riječ je o romanu "Kada kažeš da sam tvoj" u kojem je protagonist Laki Petronijević, izmišljeni lik i skladatelj, pjevač te frontmen izmišljenog novovalnog benda Kalkuta. Kako kaže Skrobonja, "Laki je poput Forresta Gumpa", izmišljenog lika koji sudjeluje u stvarnim događajima.
Novi svijet
- Srbija je osamdesetih za sve mlade bila potpuno novi dio svijeta. To je vrijeme kada se kultura i umjetnost razvijaju neslućenim zamahom, a tu je prvenstveno važna muzika koja se i danas prepozna. Bilo je i loših stvari, ali to su sitnice ako se usporede s onim što je ostalo u nasljeđe, kaže Skrobonja. U romanu ima puno toga autobiografskog, a Grdinić ponavlja izreku da je vrag u detaljima kojima knjiga obiluje. (Mladen RADIĆ)