Tesla zadužio cijeli svijet

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Predavanjem o životu Nikole Tesle clanovi Srpskog kulturnog društva "Nikola Tesla" obilježili su 155. godinu rodenja ovog velikog izumitelja iz Smiljana kraj Gospica, koji je svojim patentima zadužio cijeli svijet.

Godišnjica Teslinog rodenja pada na sutrašnji dan kada su clanovi društva trebali položiti cvijece pored biste ovog izumitelja u parku kod Elektroistre. Medutim, zbog izbora za clanove vijeca i predstavnike nacionalnih manjina te izborne šutnje, odluceno je da se polaganje odgodi za ponedjeljak u 10 sati, rekao je predsjednik Cedo Grabež.

O Tesli je prilicno iscrpno govorio profesor matematike Milan Cubrilo. Podsjetio je na Teslin put od rodenja u obitelji gdje su muški clanovi bili ili svecenici ili oficiri, preko njegovog školovanja u gimnazijama u Gospicu i Karlovcu, kada se jako zainteresirao za predavanja o polarnoj svjetlosti.

Nakon tehnicke škole u Grazu zapošljava se u centralnom telegrafskom uredu i izumljuje aparat za pojacanje glasa kod telefona, što je pocetak njegovog stvaralackog rada. Godine 1884. odlazi u SAD gdje se zapošljava u Edisonovoj kompaniji Machine works, ali ubrzo odlazi radi razilaženja s Edisonom po pitanju korištenja izmjenicne struje te tri godine kasnije u New Yorku osniva Tesla Electric Company i krece sa serijom patenata.

Taj njegov izumiteljski niz nastavlja se nakon posjeta Lici 1889. kada registrira još 80 patenata medu kojima je i elektricna žarulja, a tri godine kasnije predlaže upravi Zagreba da izgradi posebnu hidroelektranu izmjenicne struje. Prica o Tesli je poduža, broj njegovih izuma i registriranih patenata poprilicno brojan, a njegov utjecaj, to je opcepoznato, vidi se i danas.

Pored predavanja, u sjedištu SKD-a "Nikola Tesla" u Rojcu postavljena je i izložba, za što je bila zadužena Branka Daic Bursac. U jednoj prostoriji izložene su fotografije starih kuca, tradicionalnog autohtonog dinarskog tipa gradnje kakve postoje u sjevernoj Dalmaciji, Baniji, Lici i Kordunu, gdje žive hrvatski Srbi, a u drugoj su izložene narodne nošnje pripadnika srpske nacionalne manjine iz sjeverne Dalmacije i Like. (M. RADIC)


Podijeli: Facebook Twiter