Uvođenje ustavne definicije braka kao zajednice žene i muškarca ne donosi ono što referendumska inicijativa udruge "U ime obitelji" tvrdi da donosi, jer brak nema ustavni sadržaj, nego isključivo zakonski, kako pojašnjava predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i vanjska članica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, prof. dr. Sanja Barić. Drugim riječima, ako se brak "zabrani" istospolnim partnerima na ustavnoj razini, zabranjuje se samo korištenje imena "brak", ne i sadržaj prava i obveza. Inicijativa "U ime obitelji", naglašava prof. dr. Barić, svjesno ili ne, tijekom svoje kampanje netočno informira građane.
- U ustav bilo koje zemlje mogu se uvrstiti odredbe koje dotično društvo smatra temeljnima. Dakle, možemo upisati da u Republici Hrvatskoj biračko pravo pripada svim punoljetnim državljanima čak i ako im je oduzeta poslovna sposobnost, da RH posebnu skrb poklanja očuvanju dostojanstva životinjskog i biljnog svijeta ili da je brak životna zajednica žene i muškarca. Sve su to legitimne ustavne odredbe i može se putem referenduma tražiti izjašnjavanje naroda o njihovom uvrštavanju u ustavni tekst.
- Što uopće pravno znači eventualno uvođenje u Ustav takve odredbe?
- Članak 62. Ustava RH navodi da je "Obitelj pod osobitom zaštitom države" te da se "brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju zakonom." Ako se u ustavni tekst uvede definicija da je brak zajednica života žene i muškarca time se postiže samo jedno: rezervira se riječ "brak" za zajednicu žene i muškarca. Samo riječ, naziv, ime… I ništa više od toga. Pravni sadržaj braka, izvanbračne zajednice i obiteljskih odnosa je prepušten zakonodavcu… Kao što znamo, interesni brakovi, brakovi između crnaca i bijelaca bili su zabranjeni do 1967. godine u nekim dijelovima SAD-a. Jer je takva bila zakonska regulativa. Ništa više, ni manje od toga.
- Ima li ovakav referendum ustavnu opravdanost?
- Ustavotvorac je 2000. godine, ignorirajući brojna upozorenja struke, postavio iznimno široko određenje ovog instituta i ostavio nezaštićene dijelove ustavne materije koju je naknadno ugradio u ovlast Ustavnog suda. Riječju, Ustavni sud RH je sada glavna brana pred neustavno postavljenim pitanjima. Naime, postoje pitanja koja nisu pogodna za referendumsko odlučivanje. To su svakako pitanja državnog proračuna i pitanja temeljnih ljudskih prava, ona ne smiju biti predmetom referenduma. Većina ne može i ne smije odlučivati o ljudskim pravima manjine. Da dodatno jasno naglasim, ovdje se ne radi o sprečavanju referenduma zbog "straha od naroda", već o nepodobnosti pitanja zbog inherentnih, ugrađenih problema vezanih za referendumsko odlučivanje. Naime, na referendumu nije moguće pronalaženje kompromisa, srednjih i kvalitetnih rješenja, referendum je binarni, crno-bijeli, da-ne izbor i tu nema sredine. Život nije crno-bijel, društvena stvarnost je izuzetno kompleksna i binarna rješenja su iznimno rijetko moguća. (Ingrid ŠESTAN KUČIĆ/NL)
CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.