Časopis za književnost, umjetnost i kulturu Nova Istra u svom prvom broju za 2017. godinu donosi nove književne radove Stijepa Mijovića Kočana "Putnik i Hermo", Alda Klimana "Amarcord Orlovec", Jovana Nikolaidisa "Ovo tijelo moje nije", Marka Gregura "Lajoš" i Marije Smiljene Ujčić "Pliet ot besiet".
Vrlo je bogata i rubrika posvećena prijevodima, gdje nalazimo izbor iz knjige Prima Levija "L'altrui mestiere" (Tuđi zanat). Sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća proslavljeni talijanski pisac židovskog porijekla Primo Levi izdavaču Einaudiju odobrio je tiskanje njegovog djela koje sadrži kolumne-eseje koje je u dnevnom listu La Stampa objavljivao od 1976. do 1984. godine.
Levijev "Tuđi zanat"
"Tuđi zanat" broji 52 uglavnom zasebne cjeline kojima je tematski pokriven širok i prilično heterogen spektar autorovih životnih interesa, hobija, (ne)ostvarenih ambicija, raznih promišljanja i memorijalističkih prisjećanja, zapisala je Marina Koludrović, koja je prevela to djelo čije ulomke nalazimo u Novoj Istri.
Božidar Brezinščak Bagola preveo je sa slovenskog djelo "Pridošlice" Lojza Kovačića, odnosno ulomak iz istoimenog romana. Književna kritika ga uvrštava u sam vrh slovenske i europske književnosti 20. stoljeća, a njegovu prozu odlikuje osebujan, elegičan, refleksivan stil s tematikom koja je isključivo autobiografske naravi.
Potom je tu djelo Laure Marchig "Slavenska njegovateljica" koje je prevela Lorena Monica Kmet, te "Uspomene iz varšavskog ustanka" Mirona Bialoszewskog, koje je s poljskog preveo Adrian Cvitanović.
Središnji tematski blok u ovome broju posvećen je životu i djelu Vesne Parun s radovima s 21. Dana Antuna Šoljana koji su lani održani u Rovinju. Ana Batinić ovdje nastoji dati novu interpretaciju dječjeg romana u stihovima "Mačak Džingiskan i Miki Trasi" iz 1968. godine. Analiza je usmjerena na životinjske likove u djelu, posebno na dva mačja protagonista. "Tako humanizirani, daleko više govore o ljudima nego o mačkama, ali bez dociranja, moraliziranja i didakticizma, pa je njihova uloga u ovom popularnom djelu hrvatske dječje književnosti isključivo zabavljačka", ističe autorica.
Pišući o autobiografijama Vesne Parun Vinko Brešić ističe da je prva njezina autobiografija "Vesna Parun o Vesni Parun" pisana u trećem licu, ali je već u naslovu autoričino ime izjednačeno s imenom lika. Dubravka Crnojević-Carić autorica je eseja "Pod muškim kišobranom", dok se Magdalena Dyras bavi poljskim čitanjima Vesne Parun, odnosno prijevodima i interpretacijama.
"Svojim poetskim opusom, natopljenim mediteranizmom, u kojem je nemali broj amblematskih i vrlo popularnih pjesama, naša pjesnikinja pokazuje da su podjele na tzv. mušku i žensku književnost deplasirane - njezin rukopis ima i nježnost i snagu, i bol i bunt, i sentiment i britkost zapažanja", zapisao je Jakša Fiamengo o lirskim nemirima Vesne Parun.
Filozofija i osvrti
Ljubica Josić pozabavila se "Esejima o slikarstvu i poeziji u boji Vesne Parun", ističući da je njezino prozno stvaralaštvo slabije istraženo. O Vesni Parun pišu još i Martina Kokolari, Željka Lovrenčić, Antun Pavešković i Darija Žilić.
Filozofskim se temama bavi Žarko Paić, a u rubrici Prilozi o zavičaju nalazimo tekstove sjećanja na Maria Mikolića (1937.-2016.) i Antonia Rubbija (1955.-2017.). Među kritičkim pristupima i osvrtima nalazimo one djela Daše Drndić, Stijepe Mijovića Kočana i Žarka Milenića, a potpisuju ih Božidar Alajbegović, Livija Reškovac i Mato Nedić. Tu su i sjećanja na književnika Mladena Bjažića i Joju Ricova.
Glavni urednik časopisa je Boris Domagoj Biletić. (V. BEGIĆ)