Ovogodišnji, punoljetni Sajam knjige u Istri, završio je predstavljanjem teme sljedećeg sajma, a direktorica Magdalena Vodopija osvrnula se na ono što je po njenim riječima ove godine bilo najbolje, a to je pulska publika.
Punoljetni sajam na temu Mediterana obradio je dvije velike nacionalne književnosti - onu talijansku, koju jako dobro poznajemo, i onu tursku, o kojoj smo do ovog sajma znali malo ili samo Orhana Pamuka.
Što se talijanske scene tiče, dovoljno je spomenuti ime živog klasika Claudija Magrisa koji je i ove godine gostovao na sajmu i prisutne podsjetio zašto spada u sam vrh talijanske, ali i svjetske književnosti.
S turske scene napokon smo upoznali neka nova imena kao što su Ece Temelkuran, Ayfer Tunç, Murat Uyurkulak i Nedim Gürsel.
U sklopu sajma predstavljeno je i utemeljenje Europskog centra za prevođenje te su održani i brojni okrugli stolovi. Klasični sajamski programi i ove su godine opravdali svoje postojanje u najboljem smislu te riječi, a veliko zanimanje publike pobudilo je zadnje predstavljanje - ono o glavnoj temi sljedećeg sajma.
Lada Duraković, Andrea Matošević, Igor Duda i Boris Koroman, članovi jezgre novog programskog odbora sajma, predstavili su srž teme 19. sajma, a to je "Socijalizam na klupi".
Duda je u svom uvodnom izlaganju prisutne podsjetio na osnivanje Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma pri pulskom sveučilištu čiji su članovi gore nabrojani mladi znanstvenici.
Matošević je u kratkim crtama pojasnio sam naziv teme koja se odnosi na onu generaciju ljudi koji su socijalizam okusili samo dok su bili u školskim klupama - dakle generacija koja se u desetljeću od 1972. do 1982. ili tek rodila ili već pohađala školu.
Lada Duraković je pročitala imena 13 dosad potvrđenih autora, sve redom mladih doktora ili onih koji će to uskoro postati, koji će iz raznih rakursa pisati znanstvene radove na temu socijalizma.
Boris Koroman je istaknuo da je ovo način na koji će se sajam još bolje približiti akademskoj zajednici. Dodao je da je sajam do sada poznat kao institucija hrvatske kulture te da je ideja njegovog približavana akademskoj zajednici hvalevrijedna. Dogodila se stoga, po Koromanovim riječima, jedna obostrana kolonizacija znanstvene i kulturne sfere.
U Puli je, dakle, stasala nova generacija članova akademske zajednice koja se "drznula" o toj škakljivoj temi progovoriti iz svog rakursa. Nakon skoro tri desetljeća u kojima su o socijalizmu govorili uglavnom njegovi glavni akteri ili pak najoštriji kritičari došlo je vrijeme i da ova nova generacija o njoj ozbiljno prodiskutira.
- Sljedeće godine tema je "Socijalizam na klupi", a sigurno će u fokusu biti ruska književnost, 2014. tema će biti "1914". Radit ćemo na zemljama bivše Austro-Ugarske, a zahvatit ćemo fenomen ratova i mijena na ovim prostorima.
Godine 2015. tema će biti "Transatlantik", gdje ćemo prikazati kako španjolsku tako i južnoameričku književnost. To je sada u strukturi, mada se uvijek tijekom godine dogodi da tema skrene i u neke nepredviđene rukavce, zaključila je Magdalena Vodopija. (B. VINCEK, D. MANDIĆ)
R