"Lickog ti krumpira, moj Joso, šta cemo mi bit kad udemo u EU? Euovci?", zapitao je, kroz smijeh, stariji gospodin svog prijatelja s kojim igra šah, sažimajuci tako u jednu recenicu jedan od najcešcih strahova gradana kada je posrijedi ulazak u EU - da cemo se morati odreci hrvatskog državljanstva. To je scenarij tek jednog od 50 spotova kojima država želi objasniti Europsku uniju gradanima, a koji su u prvom valu, tijekom lipnja i srpnja, više od dvije tisuce puta emitirani na televizijskim postajama.
Objašnjenje na dva nacina
U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, koje je nositelj projekta, zadovoljni su ucincima dosadašnjeg emitiranja spotova. Kampanja o EU bila je treca po vidljivosti u spomenutom razdoblju. Gradani su više zamjecivali samo reklame za - pivo i telekom. Unatoc tome, u Ministarstvu smatraju da je prvi dio posla dobro odraden jer su svjesni da se ni novcem, ni glumcima ne mogu natjecati s pivskom i telekom industrijom. »Osim toga, oni imaju jedan spot koji odvrte 50 puta što je jednostavnije nego kad je situacija obrnuta«, kaže naš sugovornik sa Zrinjevca.
Ipak, iako su sastavili 50 spotova, neke se teme ponavljaju. Primjerice, pitanja o buducnosti vinara, ribara, zatim strah od eura, rad sa ili bez radnih dozvola - sve su te teme obradene dva puta jer ih u Ministarstvu smatraju najvažnijima.
Jedna od tema koje su ponovljene je i strah od nove Jugoslavije. No, zanimljivo je da taj strah država pokušava odagnati pomocu - straha od nove Jugoslavije. Naime, kad gradanin kaže da mu se »cini da tzv. regionalna suradnja vodi u neku novu Jugu«, ženski glas odgovara: upravo suprotno, ulaskom u EU takva se mogucnost definitivno otklanja, a neulazak u EU cinio bi takav scenarij mogucim.
Slican je argument ponovljen i kod pitanja gradana o mogucnosti da Hrvatska prosperira bez Unije. U tom slucaju navodi se da je clanstvo prilika koju možemo iskoristiti za dodatni zamah i šire razvojne mogucnosti Hrvatske, a da »ostati izvan EU znaci vratiti se tamo gdje smo bili prije 90-ih«. Taj nesvakidašnji argument u MVPEI-ju objašnjavaju mogucnošcu da cijela regija jednog dana postane dio Unije, a Hrvatska ostane otok, kao što je Jugoslavije bila nesvrstana.
Potrebno i predznanje
Kod nekih je, pak, spotova problematicno to da za potpunu istinu gledatelju treba predznanje. Primjer za to je pitanje o dodatnim porezima. Objašnjava se da je porezna politika individualna i u nadležnosti država clanica, da su dogovorene najniže i najviše moguce stope poreza na dodatnu vrijednost (PDV), da je dogovor postignut i o trošarinama te da ce Hrvatska, kao clanica Unije, sudjelovati u tom uskladivanju na europskoj razini. Medutim, nigdje nije izrijekom spomenuto da cemo ukinuti nultu stopu PDV-a na pojedine proizvode. U MVPEI-ju su se, naime, pribojavali da bi time raspirili strah i usredotocili pricu na samo jedan od elemenata (PDV) koji utjece na konacnu cijenu proizvoda. Osim toga, podsjecaju da ce veci poticaji za poljoprivredu te otvoreno tržište moci izbalansirati ukidanje nulte stope PDV-a na neke prehrambene proizvode.
Unatoc svim nedostacima kampanje, na Zrinjevcu smatraju da su glavni
ciljevi postignuti. U ispitivanju koje je provedeno nakon emitiranja
spotova, cak 75 posto anketiranih potvrdilo je da se sjeca kampanje. Uz
to, 15 posto ispitanika priznalo je da im se stav prema clanstvu u EU
promijenio. Od tih 15 posto, tri cetvrtine je postalo pozitivno
raspoloženo prema EU. Kampanja je, ujedno, dobila dobre ocjene za opci
dojam, informativnost, relevatnost te uvjerljivost. (I. FRLAN/NL)