Stupanjem na snagu izmjena Prekršajnog zakona rasteretit će se sudovi, te povećati stupanj naplate izrečenih prekršajnih (novčanih) kazni i učinkovitost prekršajnog postupka, poručio je danas ministar pravosuđa Orsat Miljenić, predstavljajući u Saboru prijedlog zakonskih izmjena u prvom čitanju.
Miljenić je izvijestio da godišnje za 10.000 do 12.000 raste broj predmeta na sudovima, a da se naplati tek 12 posto novčanih kazni.
Zakonskim se izmjenama sužava definicija određenja prekršaja, na način da se traži veći stupanj povrjeđivanja ili ugrožavanja zaštićenog dobra koji odobrava prekršajno sankcioniranje.
Ministar je napomenuo da se broj prekršajnih zakonskih odredbi broji u tisućama, u čak 500 zakona, pa Vlada predloženom izmjenom želi potaknuti predlagatelje propisa da ne propisuju prekršajno kažnjivim ona ponašanja koja to ne zavrjeđuju.
Predviđa se i uvođenje instituta beznačajnog prekršaja, kojim se daje mogućnost sudu i ovlaštenom tužitelju da pojedina ponašanja ne smatraju prekršajem, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. "Apsurdno je da imate beznačajno kazneno djelo, a ne i prekršaj", naglasio je Miljenić.
Zakonske izmjene uvode i načelo oportuniteta koje omogućava ovlaštenom tužitelju da ne pokrene prekršajni postupak ako to nije svrhovito, ili da iz istog razloga ne nastavi s pokrenutim postupkom.
U cilju naplate prekršajne kazne u što kraćem roku, okrivljenike se stimulira na dobrovoljno plaćanje novčane kazne, smanjivanjem kazne na 50 posto ako se plati na "licu mjesta" ili na 75 posto ako se plati u roku određenom odlukom o kazni.
U cilju bolje naplate novčanih kazni, od 1. siječnja iduće godine uveo bi se Registar izrečenih, a neuplaćenih novčanih kazni, a osobama koje se nađu u Registru uskratit će se izdavanje dokumenata poput vozačke ili prometne dozvole.
Ako osuđenik dobrovoljno ne plati kaznu ona će se naplatiti prisilno, a ako ne uspije ni takva naplata zamijenit će se radom za opće dobro, samo iznimno kaznom zatvora.
U Prekršajni zakon uvodi se i obveza određivanja paušalne svote prekršajnog postupka i za drugostupanjsko odlučivanje u slučaju pravomoćne osuđujuće presude, kojom se želi demotivirati okrivljenike u podnošenju neosnovanih žalbi protiv prvostupanjskih presuda.
Propisuje se dužnost ovlaštenih tužitelja da prije podnošenja optužnog prijedloga pozovu počinitelja te utvrde točnu adresu njegova prebivališta ili boravišta i uruče mu pisanu obavijest. Ovlašteni tužitelj bio bi dužan upozoriti okrivljenika o njegovim pravima i obvezama.
Miljenić je naglasio da je Vlada odustala od ograničavanja prava žalbe protiv presude prekršajnog suda za novčane kazne u manjim iznosima.
Predloženo je, pak, ukidanje tzv. relativne zastare prekršajnog progona i propisivanje jedinstvenog roka zastare od tri, umjesto dosadašnje četiri godine. Taj bi se rok zbog žalbe iznimno mogao produljiti na još godinu dana, ako je prije njegova isteka donesena nepravomoćna odluka o prekršaju.
Miljenić očekuje da će stupanjem na snagu izmijenjenog Prekršajnog zakona, prije svih, rasteretiti Prekršajni sud za preko 6000 predmeta, sukcesivno za 16.000.
O zakonskim izmjenama sada raspravljaju saborski klubovi. (Hina)