Na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke tečaj švicarskog franka skočio je prema kuni 15,7 posto, na 7,3984 kune za franak, što je izravna posljedica neočekivane odluke Švicarske središnje banke da odustaje od branjenja tečaja od 1,20 franaka za euro.
"Tijekom jutra Švicarska središnja banka neočekivano je donijela odluku o odustajanju branjenja administrativno utvrđene najveće vrijednosti franka, što je zateklo međunarodna financijska tržišta te rezultiralo značajnim jačanjem švicarske valute u odnosu na euro", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke tako tečaj franka stoji 7,398431 kunu, što je za otprilike kunu više nego jučer. Također, švicarska središnja banka je donijela i odluku o daljnjem smanjenju kamatne stope kako bi ublažila pritiske na jačanje franka, no, kako ističe Šantić, za sada takva mjera ne daje vidljive rezultate.
"S obzirom da ova odluka predstavlja iznenađenje za financijska tržišta, teško je davati makar i kratkoročne procjene kretanja švicarskog franka. Tijekom dana očekuju se dodatna objašnjenja ovakvog poteza od strane središnje banke u Švicarskoj te se nadamo i skorašnjoj stabilizaciji te normalizaciji razine tečaja EUR/CHF", zaključuje Šantić. U Udruzi Franak procijenjuju da je u Hrvatskoj još otprilike 60.000 kredita u švicarskoj valuti, što znači da jačanje franka može utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske. Zbog ozbiljnosti situacije zatražili su hitan sastanak s ministrom financija Borisom Lalovcem, a traže i sastanak s novoizabranom predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene. Građani su tako imali 21,8 milijardi kuna kredita s valutnom klauzulom vezanom za švicarac, a od toga se čak 20,5 milijardi kuna odnosi na stambene kredite. U ukupnim stambenim kreditima stanovništvu, od 56,3 milijarde kuna, udio kredita vezanih uz franak iznosi 36,5 posto. "Svaka takva odluka Švicarske središnje banke donosi promjenu što se tiče dužnika s kreditima u francima, na koje to u ovome trenutku dosta negativno utječe. Nama je to katastrofalno. Ne možemo još projicirati što će biti u budućnosti. Kontaktirali smo odmah ministra Lalovca i zatražili hitni sastanak kako bismo potražili neka rješenja za građane", kazao je u prvom komentaru Denis Smajo, koordinator Udruge Franak. U međuvremenu, iz Udruge su zatražili i sastanak s novoizabranom predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović. Za daljnje komentare, dodaje Smajo, trebaju još ekonomisti u sklopu udruge Franak 'odraditi analizu'. Oštre oscilacije na svjetskim tržištima Švicarska središnja banka neočekivano je u četvrtak ukinula mjeru ograničenja tečaja franka prema euru na minimalnih 1,20 franaka za euro, zbog čega je tečaj franka snažno porastao prema euru. Neposredno nakon SNB-ove objave franak je skočio gotovo 30 posto prema euru i njime se trgovalo po 80,52 centima za euro. Naknadno se stabilizirao na 1,03 franka za euro. Švicarska je valuta ojačala i 25 posto prema dolaru, na 88,7 centima za dolar.
Švicarska središnja banka uvela je mjere obrane tečaja franka na minimalno 1,20 franaka za euro u rujnu 2011. kako bi zakočila naglo jačanje franka prema euru pod utjecajem navale ulagača koji su u vrijeme dužničke krize u eurozoni tražili sigurno utočište za kapital u švicarskoj valuti. Jaki franak nepovoljno bi utjecao na gospodarstvo. "Ta izvanredna i privremena mjera zaštitila je švicarsko gospodarstvo od ozbiljne štete. Švicarski je franak i dalje jak ali je njegova prekomjerna vrijednost u cjelini smanjena od uvođenja minimalnog tečaja. Gospodarstvo je uspjelo iskoristiti prednosti koje mu je donijela ta faza kako bi se prilagodilo novoj situaciji", navodi se u priopćenju SNB-a. Pojašnjavajući neočekivan potez, u SNB-u ukazuju na sve izraženije razlike u monetarnoj politici ključnih gospodarstava, očekujući izgledno zaoštravanje tog trenda.
"Euro je znatno oslabio prema dolaru, a franak je zbog toga oslabio prema dolaru. U takvim okolnostima SNB je zaključio da provedba i očuvanje minimalnog tečaja franka prema euru više nije opravdana", navodi se u priopćenju. Još prošlog mjeseca banka je bila prisiljena poduzeti dodatne mjere kako bi obranila minimalni tečaj jer su ulagači ponovo počeli pojačano kupovati franak, zabrinuti za eurozonu i strahujući od produbljavanja krize u Rusiji. Stoga su poručili da će naplaćivati bankama držanje depozita u francima, prvi puta od 70-ih godina prošlog stoljeća. Kako bi zaustavila jačanje franka, u četvrtak je SNB povećala negativnu kamatu na velike depozite po viđenju za pola postotnog boda, na 0,75 posto. Ujedno je pomaknula ciljani raspon tromjesečnog libora dublje u negativni teritorij, između minus 1,25 posto i minus 0,25 posto, sa sadašnjih minus 0,75 posto i 0,25 posto. Ukidanje minimalnog tečaja iznenadilo je tržišta budući da je viceguverner Jean-Pierre Danthine još u ponedjeljak kazao da će ga zadržati kao jedan od temelja monetarne politike. "Potez je jako rizičan. Vidite po reakciji tržišta da je ekstreman", zaključuje Alessandro Bee, ekonomist Sarasina. (Hina)