Iznimno brojna publika prisustvovala je u petak Dorucku s autorom Sajma knjige cija je gošca bila Mani Gotovac.
- Za doruckom se osjecam nikako, nisam ja jutarnji tip. Kazalište se stvara nocu, ljubav se vodi nocu, drugi put me vodite na veceru, rekla je Mani Gotovac u svom vrlo duhovitom nastupu. Istaknula je da joj je kazalište u genima te da joj se kosa ježi kada cuje da netko napiše ili kaže da su politicari napravili teatar kada ucine nešto loše.
- Onda zbilja ne znaju što je teatar. Teatar je nešto posve drugo od onoga na politickoj sceni, teatar je zamjena za život, ali teatar ima svoj život. Smatram da se ništa ne može raditi bez žudnje, rekla je.
- U komunizmu sam bila proglašena nacionalisticom, a 2001. nisam bila dovoljno Hrvatica, kazala je prisjecajuci se i kako je u vlaku iz prošlog stoljeca napustila Split koji je, po njezinim rijecima, nekada bio grad, a sada izgleda kao Mrduša Donja.
Inace, ne volim publiku s elementima malogradanštine, veli ona. Šiljka je zanimalo i tko je Gorki iz njezine knjige "Fališ mi", na što je ona odgovorila da je to ljubav njezina života, da se u pravom životu ne zove Gorki, a da to nije ni Maksim Gorki. Takoder smatra da se žene i u nekim godinama mogu zaljubiti u mlade muškarce, a ne samo muškarci u mlade žene.
Matvejevic: Postoji li Mediteran izvan naše mašte?
Posebno predavanje na temu "O Mediteranu" u petak je u Svecanoj dvorani "Tone Peruško" Sveucilišta Jurja Dobrile održao Predrag Matvejevic.
- Tema Mediterana je vrlo velika, no kao prvo upitajmo se kakva je naša predodžba tog prostora. Slika Mediterana nama Mediterancima nije idilicna. Cijela sjeverna obala zaostaje za kontinentom, a južna obala zaostaje za sjevernom. Postavlja se pitanje možemo li o Mediteranu govoriti kao o cjelini, jer ga razdiru sporovi i dijele nesporazumi.
Što je Europa napravila za Mediteran? Možemo slobodno reci da je Europska unija zanemarila kolijevku Europe te da se težnje kontinenta nisu podudarale s ocekivanjima obale, kaže Matvejevic.
Njegova je teza da se odluke koje su vezane uz naše more donose daleko od obale, ali ipak smo svjedoci nastojanjima da se situacija promijeni. Spomenuo je i brojne projekte, planove, konferencije i povelje vezane uz Mediteran, koji su doslovce pali u vodu.
- Ima više mediteranskih kultura, ali Mediteran je samo jedan. Kulture su se razvijale jedna uz drugu, a po nekim su osobinama slicne - konvergentne su i divergentne, rekao je Matvejevic. Upitao se i "postoji li Mediteran izvan naše mašte?", no na to pitanje nije htio dati konacni odgovor.
Mirovne misije i nasilna iskorijenjenost
Franz Hammerbacher, sinocnji gost sajma, predstavio je svoj roman "Bravo hotel" koji je osvojio nagradu Albert Goldstein 2011. koju dodjeljuje Austrijski kulturni forum. Hammerbacher je bio pripadnik mirovnih misija na Kosovu i Golanskoj visoravni, a dogodovštine iz vojnickog života prenio je u svoj roman, koji su osim njega predstavljali Mima Simic, Simona Goldstein i Vladimir Stojsavljevic.
Miljenko Jergovic predstavio Ivana Lovrenovica i njegovu knjigu eseja "Imela i stablo", koja je objavljena u Biblioteci XX. vek.
Suton uz Petikat: Za svaki slucaj...
Bilo je to predstavljanje s najmanje rijeci, rekla je moderatorica Mima Simic na popodnevnoj književnoj premijeri umjetnicke radionice Petikat, zaslužne za poeticno-vizualni identitet 17. sajma knjige, koji potpisuje dvojac Danijel Žeželj i Stanislav Habjan.
Uz novo izdanje poznatog strip-majstora Žeželja "Industrijski", predstavljen je i "Ducan metafora", nastao u suradnji s dizajnerom i piscem Habjanom. Njegova slikovnica "Ducan metafora" svojevrsni je hommage sajmu knjige, ciji je popratni dio Petikat paluba (zapravo gift shop u holu, nazvan "Za svaki slucaj") ostvarena na sajmu.
Vrsni stripaš Žeželj je uz promociju "Industrijskog" govorio o stripu, pristupu tekstu, glazbi i multimedijalnim performansima s glazbenicom i suprugom Jessicom Lurie.