Prema investicijskom planu, koji je u rujnu dobio "blagoslov" Vlade, HEP ce graditi novih elektrana u vrijednosti tri milijarde eura, pri cemu bi do kraja godine vec trebao biti objavljen natjecaj za gradnju HE Ombla kod Dubrovnika i Plomina 3, kojim bi trebala biti zamijenjena plominska "jedinica".
Kako je predvideno Energetskom strategijom, graditi bi se trebala još jedna termoelektrana na ugljen, te dvije na plin.
Ekonomski i ekološki gledano, idemo li u pravom smjeru? Da, odgovaraju energeticari, no samo ako se ostvare i europski, odnosno svjetski planovi "hvatanja" štetnih plinova iz svih pogona na ugljen najkasnije do 2020. godine. U tom ce slucaju elektrane na ugljen biti ekološki prihvatljivije nego danas, a pritom i, još uvijek, jedne od najjeftinijih.
Ugljen na svjetskim tržištima, zbog jake konkurencije, drži približno istu cijenu od 1984. godine, za razliku od vrlo nepredvidive nafte, i plina cija ce cijena dugorocno rasti.
- Ugljen unatrag cak 40 godina ima najstabilniju cijenu od svih energenata, i najrasprostranjenije je gorivo, buduci da nema kontinenta koji ugljen nema. Mi smo s Europom, pa onda i sa svijetom, povezani Dunavom i Jadranom, što znaci da imamo siguran dobavni pravac za ovaj energent, cije se zalihe procjenjuju na još 150 godina, za razliku od nafte i plina, cije ce rezerve trajati stotinjak godina manje, istice energeticar Marijan Kalea.
Plin je, prema njegovom mišljenju, nerazumno trošiti na proizvodnju elektricne energije, jer je prevrijedan za to, i bit ce samo još - vredniji. Graditi cak dvije elektrane u kojima ce plin sagorijevati ne bi li se proizvodila struja, smatra Kalea, nema smisla, vec plin, kaže, treba "slati" u široku potrošnju, u kucanstva i industriju.
Nuklearna je energija, zakljucuje, ipak najjeftinija i Hrvatska, ako želi nuklearku imati u pogonu 2025. godine, mora donijeti odluku o njenoj gradnji najkasnije 2012. godine.
Za vece hidroelektrane, zakljucuje energeticar, Hrvatska više nema potencijala, odnosno graditi možemo samo male pogone na vodi, koje Europa od nas i traži.
U narednim ce desetljecima, kažu energetske bilance, i dalje ipak dominirati fosilna goriva, pri cemu ce najveci procvat proizvodnje, ali i cijene, doživjeti plin. Rastuce potrebe za elektricnom energijom pokrivat ce se, medutim, gradnjom nuklearki, djelomicno i elektrana na obnovljive izvore energije.