Priznanje za najveći tartuf petnaestog izdanja Vikend festivala istarskih tartufa pripalo je tvrtki Miro tartufi iz Motovuna za 787 grama težak primjerak afrodizijačke gljive.
- Najveći je to tartuf u mom trideset godišnjem tartufarskom stažu. U životu nisam imao tako veliki tartuf u rukama, izjavio je Miroslav Kotiga iz tvrtke Miro tartufi, dok nam je njegova supruga Mirjana povjerila da je pronađen na lokaciji otprilike četiri kilometara udaljenoj od Motovuna, u Motovunskoj šumi. Nikad nije bilo toliko kapitalaca, toliko velikih tartufa, koliko na jubilarnom izdanju sajma; drugo mjesto zauzeo je 590 grama težak tartuf tvrtke Karlić tartufi, a treće 465 grama težak primjerak tvrtke Natura tartufi.
Mirisi i okusi
Drugu laskavu titulu prema ocjeni žirija kojim je predsjedavao buzetski gradonačelnik Siniša Žulić, za naj tartuf festivala gdje se ocjenjivala ne samo težina već i oblik, miris, kompaktnost, dobio je 219 grama težak primjerak brenda Tartufino. Priznanja je uručila pročelnica županijskog Odjela za turizam Nada Prodan Mraković.
Vikend festival istarskih tartufa privukao je već tradicionalno domaće goste, potom Talijane, Austrijance i Slovence iako zbog nepovoljnih vremenskih prilika u nešto manjem broju nego prethodnih godina. No oni koji su odlučili vikend provesti u Buzetu, jedinom hrvatskom gradu tartufa mogli su uživati u živopisnom ugođaju pravog merkata. Na 900 šatorskih kvadrata predstavilo se više od sedamdeset izlagača, te sedam firmi koje se bave otkupom i prodajom tartufa. Prodajne cijene tartufa bile su različite, na jednom od štandova sajamska cijena tartufa za kilogram prve klase iznosila je 14.000 kuna, druge klase 10.000 kuna, a treće klase 8.200 kuna.
Tijekom dvodnevnog sajma organizirana je i radionica izrade domaće tjestenine gdje je Gordana Lončar mijesila fuže, ravijole, lazanjice za juhu i lazanjote. Na pitanje u čemu je tajna dobre tjestenine Gordana je uzvratila; "Potrebne su kvalitetne namirnice, domaće brašno i domaća jaja, kao i puno dobre volje".
Standardni gastro sadržaji i dalje su mamac za posjetitelje. U "Buzetu na pjatu", predstavili su se buzetski ugostitelji; konoba Most i hotel Fontana, a u Maloj školi kuhanja restorani hotela Vela Vrata i Zigante restorana. - Malo smo promijenili koncept, povećali smo kuhinju i postavili ju u centralni dio šatora, pa su gastro sadržaji i formalno izbili u prvi plan, izjavila je Mila Nežić iz Turističke zajednice Buzeta.
Ljekovite žestice
Degustirali su se domaći proizvodi; od pršuta, do sira, maslinovog ulja, domaća vina iz odlične ovosezonske berbe kao i domaće rakije. Gužva je bila i na štandu Kristijana Jermaniša proizvođača ljekovite žestice iz sela Kjeka. - Još nismo počeli s kuhanjem rakije no nadamo se dobroj kvaliteti kakva je bila i kvaliteta grožđa s obzirom se rakije proizvode od grožđanog dropa, rekao je Jermaniš. Istaknuo je također da su sajmovi poput buzetskog za male proizvođače dobri jer su odlična prilika za promociju proizvoda.
- Odlična je i maslinarska sezona, pohvalili su se na štandu OPG-a Nevija Šćulca iz sela Paladini. Svoja Bajok maslinova ulja nazvali su po nonetu s obzirom se on prvi počeo baviti maslinarstvom u maslinicima na obroncima Vrhuvštine iznad sela Paladini. (Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)