Tršcani tvrde da se radi o povijesnom dogadaju, usporeduju ga s koncertom koji je u srpnju uprilicen na glavnom trgu u nazocnosti predsjednika Italije, Slovenije i Hrvatske pod ravnanjem maestra Riccarda Mutija. Radi se o izvedbi kazališne adaptacije romana Borisa Pahora "Nekropola", koja ce 4. prosinca biti prikazana u tršcanskoj operi "Giuseppe Verdi" u režiji Slovenca tršcanskog porijekla Borisa Kobala.
Izuzetnost, odnosno povijesnost izvedbe kazališne predstave sastoji se u tome da ce se sve odigrati na izvornom slovenskom jeziku jer je Pahor Tršcanin, pripadnik slovenske manjine u Italiji i normalno služi se materinjim jezikom u književnom stvaranju. Dakle, prica iz lagera Natzweiler-Struthof, gdje je Pahor interniran tijekom Drugog svjetskog rata, razvit ce se na slovenskom jeziku, a publici ce se na ekranu ponuditi talijanski prijevod.
Kobalov rad prvi je put izveden u Ljubljani u sklopu sajma knjiga, a tršcanska replika dogovorena je tijekom susreta gradonacelnika Trsta i Ljubljane Roberta Dipizazze i Zorana Jankovica.
Zakljucak je da je politika kumovala kulturnom dogadaju jer drugacije jezicna kontaminacija u kazalištu "Verdi" ne bi se dogodila. Tršcani vele da je to znak promjene duha vremena, da se nešto ozbiljno dogada u gradu koji je Boris Pahor definirao kao geto prilažuci toj tvrdnji osobno životno iskustvo iz mladenackih dana kada je fašizam sustavno zabranjivao svake oblike javnog ispoljavanja nacionalnog identiteta Slovenaca.
"Više od 50 tisuca slovenskih prezimena je talijanizirano, zatvarane su slovenske škole, zabranjivalo se javno govoriti slovenski jezik. Predstava u kazalištu 'Verdi' meni puno znaci, ali ona je znacajnija za sve pripadnike slovenske manjine, stoga se posebno radujem zbog tog dogadaja", izjavio je Pahor.
Valja podsjetiti da je Boris Pahor tek zadnjih desetak godina doživio književnu slavu u Italiji, njegov je najpoznatiji roman "Nekropola" preveden na talijanski jezik nekoliko desetljeca nakon što je preveden na gotovo sve europske jezike.
Uz predstavu u kazalištu "Verdi" Pahorovo književno djelo bit ce predmet velike izložbe koja se priprema u Muggi, istarskom gradicu nedaleko od Trsta. Bit ce izložene i slike velikog tršcanskog likovnog umjetnika Lojzea Špacala, koji je, kao Pahor, Slovenac roden u tršcanskoj starogradskoj jezgri.
Na kazališnu predstavu 4. prosinca u kazalištu "Verdi" pozvani su predstavnici talijanske i slovenske vlade, a specijalni poziv bit ce upucen i Hrvatskoj. (Elio VELAN)
Simpozij o glagoljici u Trstu
Na dan izvodenja predstave "Nekropola" održat ce se i izuzetno važan
simpoziji, prvi te vrste u Trstu, na kojem ce se raspravljati o
glagoljici, starohrvatskom pismu. Dogadaj koji ce se odvijati u zgradi
bivšeg slovenskog Narodnog doma, koji su fašisti spalili dvadesetih
godina prošlog stoljeca, organizira Hrvatska zajednica u Trstu u
suradnji s raznim udrugama i strucnjacima iz Zagreba, a uz potporu
regije Friuli-Venezia Giulia. Najzanimljivije u tom projektu je
cinjenica da ce se prvi put znanstveno raspravljati o arheološkim
nalazima glagoljice koji su otkrivenu u samom Trstu.
Uz simpozij, clanovi glagoljskog Centra "Frankopan", koji djeluje u
sklopu zagrebacke Osnovne škole Frana Krste Frankopana, prikazat ce
razne tehnike pisanja na posebnim materijalima. O glagoljici i posebno o
arheološkim otkricima u Trstu govorit ce prof. Jelena Vignjevic, Damir
Murkovic, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu, te publicist Paolo G.
Parovel. Na kraju zbor Bašcina pod ravnanjem Krešimira Brlobuša
uprilicit ce koncert na kojem ce se izvoditi skladbe iz hrvatske
liturgijske baštine.