Tridesetak clanova organizacija Talijanske udruge antifašista (ANPI) iz mjesta San Giorgio di Nogaro, Palmanova-Gonars, Palazzolo i Cervignano, uz pazinske antifašisticke borce, predstavnike gradske uprave i rodbinu, u nedjelju je na groblju Moj mir komemoracijom i polaganjem cvijeca na njegov grob odalo pocast slavnom furlanskom partizanskom komandantu Gelindu Citossiju.
Citossi je inace roden 1913. godine u mjestu Zellina kraj San Giorgia di Nogara, a u vrijeme Drugog svjetskog rata bio je voda partizanske skupine "I diavoli rossi", poznate po mnogim odvažnim akcijama protiv fašista i nacista u Furlaniji, od kojih je najpoznatija bila oslobadanje zatvorenika iz zatvora u Udinama u veljaci 1945.
Nakon rata on je s tisucama drugih talijanskih komunista iz Italije emigrirao u Jugoslaviju, neko vrijeme je radio u poljoprivrednim zadrugama u Slavoniji, zatim u Cepicu, Brtonigli i Umagu, a od 1960. s obitelji živi u Pazinu, gdje je i umro 1977.
U svom zavicaju bio je poznat pod nadimkom Comandante Romano, o njemu i njegovim "crvenim vragovima" napisane su brojne knjige, a prije nekoliko godina je o toj u Italiji nadaleko poznatoj i legendarnoj partizanskoj postrojbi u Trstu nastala i kazališna predstava.
U ime pazinskih antifašistickih boraca goste je pozdravio Miljenko Bencic, a predstavnica opcine San Giorgio di Nogaro, Tiziana Dose, posebno je zadovoljstvo izrazila zato što je upoznala obitelj heroja svoga zavicaja.
Središnji govor održao je Giorgio Coianiz, predsjednik ANPI-ja za San Giorgio. Podsjecajuci na Citossijeve rijeci da je "fašizam uzrok svih naših boli" te da je talijanski fašizam kao "sluga kriminalnog nacistickog režima bio neprijatelj covjecanstva talijanske domovine", naglasio je zajednicku borbu talijanskih, slovenskih i hrvatskih antifašista u 2. svjetskom ratu.
To se zajedništvo ocitovalo i u djelovanju talijanskih partizanskih jedinica u sklopu Titove vojske i u pomaganju jugoslavenskih partizana konacnom oslobadanju dijelova Italije cime je ostvareno bratstvo, fratellanza, u zajednickom oslobadanju fašizmom i nacizmom potlacenih naroda.
Sramotim je nazvao sudjelovanje deklariranih fašista u talijanskoj vladi te njihova nastojanja revidiranja povijesti i uklanjanja cinjenica o talijanskom antifašistickom pokretu otpora, kao i o brojnim talijanskim žrtvama nacifašizma iz školskih nastavnih programa i iz kolektivnog sjecanja Talijana.
"Ali, dok fašist Menia u Trstu nastavlja s tragicnom politikom mržnje prema narodima bivše Jugoslavije, mi cemo uvijek rado doci popiti cašu vina s našim hrvatskim prijateljima, s našim prijateljima antifašistima i svim gradanima Pazina", kazao je Coianiz.
Uz minutu šutnje te polaganja cvijeca i vijenaca, u pocast Citossiju, saksofonist Piero Purini Puric iz Trsta, inace jedan od glumaca iz predstave o Comandanteu Romanu, zasvirao je legendarnu partizansku baladu "O bella ciao", izmamivši spontanu zajednicku pjesmu domacina i gostiju.