Europski zastupnik IDS-a Ivan Jakovčić ne krije zadovoljstvo konačnim rješenjem problema s teranom, koje je, uz pomoć mnogih u Istri i izvan nje, izborio. Ali, Jakovčić je spreman i za nove bitke - a jedna od njih očito je i dogovor o granici sa Slovenijom, za koji smatra da je moguć na temelju arbitražne odluke.
- Je li "priča" o Teranu konačno stigla do kraja ili su moguće nove blokade od strane Slovenije?
- Priča je, što se tiče Europskog parlamenta, privedena kraju. Dobili smo 26 glasova za našu politiku, svega pet glasova dobila je slovenska strana, dok je sedam članova Odbora za poljoprivredu bilo suzdržano. To je konačna odluka Europskog parlamenta. Očekuje se potvrda na Europskom vijeću, na kojem će sudjelovati ministri poljoprivrede, ali sami Slovenci su napisali da bi bila znanstvena fantastika da se odluka promijeni.
- Znači, pobijedila je Istra i njezini zastupnici, ali i "vinska diplomacija"?
- Da, ali želim jasno reći da je to pobjeda Ivana Jakovčića, te svih ostalih koji su pomogli. Ne volim tako govoriti o sebi, ali mislim da sad to trebam reći. Naravno, pomogli su istarski vinari koji su, kad nas je prošlog ljeta u tajnosti posjetila jedna vrlo važna delegacija iz Bruxellesa, pokazali što je istina o teranu. Ljudi iz EU-a vidjeli su na terenu, tijekom misije za spoznavanje činjenica, što je istina i nakon toga je Europska komisija izašla s delegiranim aktom koji je pozitivan za nas. Uvjerili su se da je Istra domovina terana i nakon toga su stvari krenule povoljno po nas.
- Koliko je važan tršćanski summit o Zapadnom Balkanu i jača li on poziciju Hrvatske u regiji?
- Nema dvojbe da je naša pozicija otvaranjem Berlinskog procesa osnažena. Većim interesom za Zapadni Balkan koji pokazuje Europska unija, Hrvatska je u prilici nadoknaditi propušteno kroz proteklih nekoliko godina i jače diplomatski djelovati prema zemljama Zapadnog Balkana, te pokazati svoju poziciju lidera u regiji.
- Ubrzavaju li se pristupni procesi za Srbiju, Crnu Goru i BiH?
- Crna Gora će biti prva država iz regije koja će ući u Europsku uniju, a i Srbija i Albanija imaju ozbiljne šanse za članstvo u EU. Signali koji dolaze iz Beograda vrlo su ohrabrujući i nema nikakve dileme da nova Vlada želi uključiti tu zemlju u eurointegracije. No, ne bih govorio o datumima i godinama, pa tako ni komentirao izjave o 2022. godini kao terminu ulaska Srbije u EU. Treba reći dao ni ocjene da Srbija bira između Bruxellesa i Moskve ne trebaju biti točne, jer se ne radi o "ili-ili" opcijama. Napokon, vrijeme je i za promjenu politike EU-a prema Rusiji.
- Kako gledate na inicijativu "Tri mora" koju podržava predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović?
- Smatram da prema inicijativi "Tri mora" treba biti oprezan i suzdržan. Nije mi se svidjelo grljenje Donalda Trumpa i poljskog predsjednika Andreja Dude u Varšavi, kao ni stvaranje novog bloka država u Europskoj uniji kojoj ionako prijeti podjela na dvije ili više "brzina". Očito je i da položaj Austrije u toj inicijativi nije više nego protokolaran, a Hrvatska bi trebala dobro razmisliti što traži u tome. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU