Izložba "Tabula rasa – Primarno i analitičko u hrvatskoj umjetnosti", koja se otvara danas u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, ima za cilj aktualizirati umjetničku praksu kasnih 70-tih godina prošloga stoljeća koja radikalno reducira umjetničko djelo na običan predmet lišen značenja i pokazati kako se na taj način umjetnošću moguće poigravati, rečeno je na današnjem predstavljanju izložbe u Gliptoteci.
Izložba donosi radove 16 istaknutih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, a organizirana je ciljano uoči i u povodu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kazala je upraviteljica Gliptoteke Ariana Kralj.
Povjesničar umjetnosti Zvonko Maković istaknuo je kako je riječ o pokretu u umjetnosti koji je pokazivao nešto u to vrijeme krajnje novo i radikalno - da se kroz medij slike, ali i skulpture, može govoriti precizno, jasno i oštro i u istome duhu kojim je govorila konceptualna umjetnost.
- Riječ je o neevokativnom, nesimboličkom i neiluzionističkom slikarstvu koje teži potvrđivanju temeljne činjenice slike kao predmeta, u kojemu umjetnici jezikom analitičara ispituju mogućnosti primarnog umjetničkog procesa. Otuda i naziv izložbe "tabula rasa" (čista ploča), kojim se željelo referirati upravo na tu kvalitetu umjetnosti, pojasnio je Maković.
Uz djela Milivoja Bijelića, Borisa Demura, Slavomira Drinkovića, Željka Kipkea, Antuna Maračića, Marijana Molnara, Gorana Petercola, Dubravke Rakoci, Ante Rašića i Damira Sokića izložbom su predstavljeni i neki umjetnici iz razdoblja koje je prethodilo - Mladen Stilinović, Goran Trbuljak i Dean Jokanović Toumin, koji su se u svojim djelima također bavili temama primarne analitičke umjetnosti.
Tu su također i djela trojice Gorgonaša - Josipa Vanište, Marijana Jevšovara i Ivana Kožarića, čija se umjetnost zahvaljujući umjetnosti te generacije počela na drugačiji način čitati, kazao je Maković.
Izložba je ostvarena u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti Istre (MSUI) iz Pule te Galerijom umjetnina Split. (Hina)