Profesor Jakša Zlatar umjetnički je ravnatelj i utemeljitelj Festivala komorne glazbe Pulski umjetnici Puli. Do kraja ovogodišnjeg festivala ostala su još dva koncerta, pa je bila to prilika da s njim rezimiramo ovogodišnje programe, kao i festival općenito.
- Festival komorne glazbe "Pulski umjetnici Puli" postao je nezaobilazna manifestacija u lipnju u crkvi sv. Franje. Koliko se toga promijenilo od samoga početka manifestacije do dan-danas?
- Festival organizira udruga "Hrvatska glazbena scena mladih", osnovana davne 1994. Grupa glazbenih pedagoga je, dok je još trajao Domovinski rat, pružila mogućnost mladim diplomiranim glazbenicima na početku karijere da nastupe na koncertima organiziranim u pojedinim gradovima Hrvatske. Glazbeni život je u to vrijeme bio zamro, jer dok "topovi pucaju, muze šute", pa su nam neki gradovi, kao Sisak, bili zahvalni jer se tamo nije održao niti jedan koncert četiri godine. U Puli smo najprije sporadično organizirali koncerte u staroj glazbenoj školi, a zatim u crkvi sv. Franje. Sjećam se da je 1999. nastupio kao gost odličan talijanski pijanist Giovanni Umberto Battel. Godine 2000. tadašnji pročelnik za kulturu, Fabrizio Radin, predložio nam je da te pojedinačne koncerte grupiramo u festival. Na početku je to bio festival mladih glazbenika, a onda je s vremenom promijenio naziv u "Pulski umjetnici Puli".
Koliko se toga promijenilo? U suštini ideja festivala je sačuvana. Promijenio se termin (ranije je bio tijekom ljetnih mjeseci), ali najvažnija je promjena što je postao, kako kažete, "nezaobilazna manifestacija", jer nas naša publika svake godine očekuje tijekom svibnja i lipnja. Ako je u prosjeku bilo sedam koncerata po sezoni, do sada smo organizirali više od stotinu koncerata, što naravno nije prošlo nezapaženo. Nije se promijenio ni stari klavir koji, kako volimo reći, ima dušu, a sve zahvaljujući čarobnjaku prof. Dušanu Nožici koji ga održava. Također treba napomenuti da nas Grad Pula financijski podržava od samog početka.
- Kako koncipirate odabir umjetnika?
- Na festivalu može nastupiti svatko tko želi, tako da nemamo neku posebnu audiciju. U koncipiranju programa, osim mene, sudjeluje i prof. Vesna Ivanović Ocvirk. Najviše su nastupali pulski glazbenici, jer je to prilika da se predstave svojim sugrađanima. Nakon 17 godina i stotinjak koncerata na kojima su svirali možemo reći da se radi i o svojevrsnoj povijesti izvođačke umjetnosti Pule, barem što se tiče komorne glazbe. Mislim da bi bilo zanimljivo spomenuti one koji su do sada imali koncerte! Navodim ih 35 i ispričavam se ako sam nekog tko je nastupio na festivalu izostavio.
To su od pjevača baritoni Ronald Braus i Cvetan Pelčić, sopranistice Katja Radoš-Perković i Marija Kuhar te mezzosopranistice Loredana Milokanović i Sofija Cingula. Od duhača slijede flautistice Samanta Stell, Tatjana Mesar i Anamarija Brhanić, klarinetist Robert Rosanda, kornist Denis Goldin te saksofonistica Jovana Joka. Dobar je broj i gitarista: Žarko Ignjatović, Domagoj Terzić, Petar Koroljević i Domagoj Mišković, violinisti Milan Grbić i Marija Šverko te čelist Stjepan Hauser. Premda je Pula poznata po harmonikašima do sada bilježimo nastupe samo troje: Marije Vukoja, Paola Peruška i Mije Čojbašić, ali će ih sigurno u budućnosti biti još. Tu su i naša dva glazbenika, nadaleko poznati majstori svojih instrumenata, udaraljkaš Vedran Vojnić i orguljaš Eduard Kancelar.
I na kraju pijanisti, kojih je zbog popularnosti njihova instrumenta najviše: Vesna Ivanović Ocvirk, Tatiana Šverko, Elda Krajcar Percan, Vladimir Mlinarić, Tihana Arvaj, Ana Ćuić, Massimiliana Brajković, Tamara Jurkić Sviben, Danijela Horvat, Mirjana Đurđev i moja malenkost. Brojka od 35 navedenih glazbenika pokazuje da Pula ima bogat glazbeni život koji se s proširenjem Muzičke akademije i na klavirski odsjek (uz harmonikaški i pjevački) svake godine sve više povećava.
- Pojedini umjetnici prisutni su na tom festivalu od samoga početka?
- Jesu! Napose oni koji se kontinuirano bave koncertiranjem te Puležani iz dijaspore, kao što je prof. Akademije za glasbo u Ljubljani, Vladimir Mlinarić, koji je imao i ove godine koncert 17. lipnja. Ali stalno pristižu i novi, kao što je sjajna mlada harmonikašica Mia Čojbašić koja je ove godine prvi put nastupila na festivalu.
- Kako privući što više publike na takvim događanjima?
- Prije svega treba napomenuti da je naša udruga neprofitna organizacija i da se ulaznice ne naplaćuju. Grad Pula nam daje određena sredstva kojima uspijevamo pokriti putne troškove i troškove organiziranja festivala, na čemu smo im zahvalni, a umjetnici nastupaju bez honorara. U takvoj financijskoj situaciji nismo u mogućnosti uložiti previše sredstava u reklamiranje te si priuštiti reklamne panoe i velike plakate. Javnost o koncertima obavještavamo putem radija i Glasa Istre, Facebooka te naših plakata. Srećom, ove godine je Turistička zajednica počela objavljivati termine koncerata u svom biltenu, ali još uvijek bez navođenja izvođača i programa. Ipak, već je i to bilo dovoljno da na koncertu pijanista Alberta Frke 10. lipnja bude oko 60 ljudi, od kojih i poneki turist jer je o koncertu saznao iz biltena. Nadam se da će doći dan kad će, kao što je to na festivalu u Hvaru, svaki turist u hotelu uz doručak dobiti i program koncerta. Naravno, uvjeren sam da će populariziranju festivala pripomoći i ovaj intervju, kao i vrijedne kritike, najave i osvrti u vašem listu.
Naposljetku, pozivam potencijalnu publiku da dođu u crkvu sv. Franje 24. lipnja na koncert Žarka Ignjatovića i Jerka Novaka, odličnog gitarskog dua, te 27. lipnja kad će nastupiti pijanistica Tamara Jurkić Sviben, kornist Hrvoje Pintarić i mezzosopranistica Sofija Cingula. Koncerti počinju u 20 sati. (Vanesa BEGIĆ)