Za bogohuljenje kazna iznosi 20 solda ili bičevanje na stupu srama. Preljubnice se kažnjavaju gubitkom miraza i imovine te još sa šest mjeseci tamnice, njihovi ljubavnici globom i tamnicom, a svodnici bičevanjem, žigosanjem i izgnanstvom. Ako je svodnica žena, povrh svega ima joj se još odsjeći nos. Izvori se ne smiju zagađivati pranjem lanenog platna ili odlaganjem životinjskih iznutrica. Mesari ne smiju skidati masnoću s mesa koje prodaju u mesnici.
Ovo su samo neke od odredbi iz srednjovjekovnog motovunskog statuta, koje je Iva Jeletić Prodan pročitala iz monumentalne knjige "Motovunski statut i odluke općinskog vijeća Motovuna" autora Ivana Milotića, koja je upravo objavljena u nakladi općine Motovun, nakon tri godine priprema i istraživanja.
Duh vremena
"Otvorili smo prozor u prošla vremena Motovuna", rekao je otvarajući svečanost motovunski načelnik Tomislav Pahović, ustvrdivši kako se iz objavljene građe čak vidi kako su "nekadašnji gradski oci Motovuna imali slične probleme kao i mi danas, ali su ih lakše i učinkovitije rješavali". Recenzent knjige vlč. Ilija Jakovljević rekao je kako ova knjiga otkriva "dušu vremena koje je stvorilo Motovun kao biser središnje Istre", te kako se iz ovog drevnog dokumenta upoznaje odnos civilne i crkvene vlasti koji je rezultirao skladom između društvenog i duhovnog života.
Promotor Tomislav Sadrić, inače pravnik, istaknuo je kako nigdje u Istri nema takvog "mozaika pravno-povijesnih mikrokozmosa" kakav izvire iz Motovunskog statuta, te podvukao činjenicu koja je utvrđena tijekom Milotićevih istraživanja, naime da je osnova Motovunskog statuta predmletačka, pa se kroz kasnije dopune mogu uspoređivati uprave i lokalne politike iz vremena prije i nakon što je Motovun potpao pod vlast Venecije.
Autor Ivan Milotić je zatim izložio kako knjiga, uz popratnu studiju i tumač pojmova, sadrži prijevod teksta Motovunskog statuta sačinjen prema prijepisu motovunskog povjesničara Luigija Morteanija iz 1890-tih godina. Prve su odredbe Statuta nedatirane, a one datirane nastajale su od 1317. do 1507. godine. Naime, kada bi tadašnje motovunsko općinsko vijeće ustvrdilo da je neki problem iz praktičnog svakodnevnog života nedefiniran Statutom, donijelo bi odluku koja bi automatski postala dijelom Statuta i važila za sva buduća vremena. Tako se osnovnim poglavljima Motovunskog statuta, koji potječe još iz vremena Akvilejske patrijaršije, pridružio niz kasnijih odluka, "kodifikacija društvene i pravne zbilje Motovuna", koje, istaknuo je Milotić, potječu i iz kanonskog i iz običajnog prava.
Petnaest vrsta obuće
Rad na pripremi ove knjige bio je ne samo iscrpan već i iscrpljujući, rekao je Milotić, ilustriravši to primjerom traženja najboljeg rješenja za prevođenje naziva petnaestak vrsta obuće, čije cijene regulira jedna od odredbi Statuta. U tu su svrhu širom Istre fotografirane freske nastale u isto vrijeme kada i ta statutarna odredba, kako bi se srednjovjekovni nazivi mogli spojiti s konkretnim stvarima na koje se odnose. Milotić se posebno zahvalio suradniku Liviju Prodanu, uz čiju su pomoć točno rekonstruirane i preračunate sve mjere koje se spominju u Statutu, i brojnim drugim suradnicima koji su pomogli primjerice u dešifriranju vrsta tkanina, pojmovnom razlikovanju ženidbe i braka, i mnogih drugih situacija. Kakvo je sve nasljeđe zabilježeno u Motovunskom statutu najbolje ilustrira završna misao autora Ivana Milotića na predstavljanju knjige: "Naš današnji intelekt se možda precjenjuje, jer mnogi fenomeni današnjice iscrpno su uređeni još u Motovunu prije 500-600 godina". (Davor ŠIŠOVIĆ)