"Sloboda medija ključna je za opstanak demokracije...sloboda izražavanja, nezavisni mediji i opći pristup znanju učvrstit će naše napore za postizanjem trajnih rezultata za ljude i planet", kazao je Ban ki-Moon. Upozorio je da se novinari i dalje otimaju, uhićuju, premlaćuju i ubijaju jer govore ili pišu o "neugodnim istinama".
"Takvo postupanje prema novinarima je nedopustivo u svijetu koji više nego ikada ovisi o globalnim informativnim medijima i novinarima koji u njima rade", istaknuo je prvi čovjek Ujedinjenih naroda. "Na današnji Svjetski dan slobode medija pozivam sve vlade, društva i pojedince da aktivno brane ovo temeljno ljudsko pravo", poručio je Ban Ki-moon.
Podsjetio je da je prošle godine ubijeno 70 novinara, od kojih su mnogi izgubili živote u područjima u kojima se vode oružani sukobi. Ove je godine ista sudbina do sada zadesila 14 novinara. "U zatvorima je prošle godine skončalo 211 novinara, od 2008. ih je u egzilu završilo 456, a od 1992. broj ubijenih novinara premašio je 1000 - skoro jedan novinar svaki tjedan", kazao je Ban.
Opća skupština UN-a proglasila je Svjetski dan slobode medija 3. svibnja 1993. u skladu s člankom 19 Opće deklaracije o ljudskim pravima.
"Svjetski dan slobode medija služi kao podsjetnik koliko su važni slobodni mediji i njihova temeljna uloga u civilnom društvu. To je dan kada odajemo počast novinarima koji rade u sve težim uvjetima", priopćila je predstavnica OESS-a za slobodu medija Dunja Mijatović.
Poput Ban ki-Moona i Mijatović je izrazila zabrinutost za sigurnost novinara koja je sve više ugrožena, posebno naglasivši situaciju u Ukrajini. "Međunarodne organizacije moraju raditi zajedno kako bi izvršile pritisak na vlasti da omoguće sigurnost novinara", poručila je Mijatović. OESS je povodom današnjeg dana objavio drugo izdanje Vodiča za sigurnost novinara.
Reporteri bez granica (RSF) su u veljači svrstali Hrvatsku na 65. mjesto po indeksu medijskih sloboda, jedno mjesto niže nego lani. RSF je u redovnom izvješću o medijskim slobodama u svijetu naveo da je Hrvatska postala članicom Europske unije u srpnju 2013. nakon šestogodišnjih pregovora s Europskom komisijom koji su rezultirali važnim promjenama po pitanju medijskih sloboda "kao što su uključivanje slobode medija i prava na pristup informacijama u Ustav", ali da treba još puno toga napraviti.
"Državna radio-televizija HRT na udaru je kritika zbog nedostatka neovisnosti nakon provedenih reformi pod vladom lijevog centra premijera Zorana Milanovića. Ravnatelja HRT-a, članove Nadzornog odbora i Programskog vijeća sada imenuje parlament. To daje vladajućoj stranci političku kontrolu nad sadržajem emitiranja", istaknuo je tada RSF u izvješću.
Od Hrvatskoj bližih zemalja, Austrija je ostala na 12. mjestu gdje je bila i prošle godine, Slovenija se popela za jedno mjesto, na 34. poziciju. Mađarska je pala za osam mjesta - s 56. na 64., a Italija je napredovala s 57. na 49. mjesto. Napredovala je i Srbija koja je 54. (sa 63. mjesta lani), BiH je pala za dva mjesta na 68., Crna Gora pala je za jedno mjesto i sada je na 114., a Makedonija za osam na 124. mjesto.
Finska je na samom vrhu ljestvice RSF-a s najvećom slobodom medija već četvrtu godinu za redom, a odmah iza nje su Nizozemska i Norveška, kao i prošle godine.
Pet minuta gromoglasne tišine
Na današnji Svjetski dan slobode medija, novinari i medijski radnici su od 11.55 do 12 sati, na poziv Sindikata novinara Hrvatske (SNH), tradicionalno simboličnom akcijom »Pet minuta gromoglasne tišine« upozorili na sve lošiji položaj novinara i medija, čime se izravno ugrožava sloboda medija i pravo javnosti na kvalitetno informiranje.
U redakcijama je pročitano ili objavljeno priopćenje Sindikata novinara, u kojemu se ističe kako se pritisci na novinare, umjesto da se smanjuju, dodatno povećavaju.
Dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja i to od 1993. godine kada ga je proglasila Glavna skupština UN-a, želeći podsjetiti vlade država članica da im je dužnost poštovati i podržavati pravo na slobodu izražavanja. U Hrvatskoj, međutim, ističe u priopćenju SNH, kao da je na djelu retrogradni proces ušutkivanja novinara, a time i eliminiranje neovisnog i kritičkog novinarstva. Posljednja nepravomoćna sudska presuda za tzv. sramoćenje, kojom je novinarka Slavica Lukić kažnjena plaćanjem kazne od 26.000 kuna pokazala je da za to kazneno djelo može biti proglašen krivim i onaj tko je iznio istinu, ali je sudac ocijenio da ta istina nije u javnom interesu.
Ovakav zakon i ovakva presuda su sramoćenje Hrvatske i naše slobodarske tradicije, poručuje Sindikat novinara. (Hina)