Svinje obitavaju i u europskim parkovima


Prvo pojava, a sada već i najezda divljih svinja u rovinjskoj Park šumi Zlatni rt, bilo je i jedno od aktualnih pitanja gradskih vijećnika. Konkretno, Edu Kalčić (SDP) zanimalo je što se čini po tom pitanju, odnosno način na koji se štite građani, pa čak i kućni ljubimci od mogućeg susreta s ovom, u proljeće, posebno opasnom životinjom. Naime, vijećnica je obrazložila svoju bojazan primjedbom kako je ovo doba aktualno i koćenje novih bebi/ svinjica, zbog čije je sigurnosti velika divlja svinja posebno opasna.

Uz to, objasnila je i da divlje svinje ne napuštaju "rodni zavičaj", odnosno da kad se već jednom u istom okote ne odlaze, te mu se rado vraćaju, a to bi moglo dovesti i do još veće svinjske populacije u inače najposjećenijim plućima grada - Zlatnom rtu -kojeg, kako i sami saznajemo, iz istog razloga zaobilazi sve više građana. Naime, o problemu divljih svinja i naš je list višekratno pisao i svjedočio višekratno snimanim fotografijama dobrano razrovanih travnatih i livadnih površina, ali i odličnom snimkom "pristojne" divlje svinje, koja prelazi Državnu cestu na ulazu u Rovinj.  

Odgovor na to pitanje ponudio je direktor Komunalnog servisa Rovinj, Marko Paliaga, koji je baš kao i njegove kolege/suradnici po tom pitanju, a riječ je o djelatnicima policije, vatrogasaca, Natura Histrica, Šumarije, s problemom upoznat i s kojima je u više navrata imao operativne sastanke, ali i pokušaje njihovog iseljenje sa Zlatnog rta.

- S problemom smo upoznati i on postoji više godina, no primjetan je postao zahvaljujuć tragovima (rovanju) koje životinja ostavlja za sobom. Također, ekipa sastavljena od nadležnih institucija napravila je plan akcije; od utvrđivanja o kojem se broju jedinki radi (tad je ustvrđeno šest odraslih), do akcije njihovog premještaja. No, činjenica je i ta da im posljednja tri tjedna, prema izvješćima lovočuvara, nema traga.

Do kada, i hoće li se pojaviti ne znam, odgovorio je Paliaga, podsjetivši i da je riječ o životinjama koje sve više svoja prirodna staništa gube zbog ljudskih intervencija - cestogradnji i raznoraznih ograđivanja - pa one bježe i obitavaju u europskim parkovima, kao što je primjerice i slučaj s tršćanskim, odgovorio je, direktor Komunalnog servisa Marko Paliaga, poručivši građanima i da svoje kućne ljubimce, kako to nalažu i propisi, vode na uzici. (N. ORLOVIĆ RADIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter