Amerika i svijet komemorirat ce danas desetu obljetnicu napada 11. rujna 2001. Vedro njujorško jutro toga dana u 8.46 po lokalnom vremenu prekinuo je strašan udar otetoga putnickog aviona pod sam vrh 110 katova visokog sjevernoga tornja STC-a, u koji su upravo stizale tisuce zaposlenih i svakodnevnih gostiju.
Kada se 17 minuta kasnije u drugi toranj STC-a zabio i drugi avion, postalo je ocito da nije rijec o slucajnoj nesreci, što su u prvi mnogi pomislili, nego o pomno planiranome napadu. Poceli su kataklizmicki dogadaji koje danas bez pretjerivanja možemo zvati napadima na cijeli svijet.
Ali to još nije bilo sve: u 9.37 sati, kada su tornjevi STC-a vec pola sata bespomocno gorjeli, treci avion zabio se u Pentagon, glavno sjedište vojske SAD-a, pola sata vožnje od središta Washingtona.
Vjeruje se da su napadaci cetvrtim otetim zrakoplovom planirali razoriti i americki parlament Capitol, ali su putnici doznali što se dogodilo pa su napali otmicare i u 10.03 srušili zrakoplov kod Shanksvillea u Pennsylvaniji.
Cetiri minute prije nego što je taj zrakoplov oboren, srušio se prvi toranj STC-a, zavijajuci cijeli Manhattan smrtonosnim, tisuce tona teškim oblakom zidova, celika i prašine. U 10.28 srušio se i drugi toranj, ostavljajuci u srcu središta New Yorka golemi ožiljak cijele srušene cetvrti.
Erozija demokratskih standarda
Napadi na Ameriku uzrokovali su ratove i sukobe koji su u posljednjih deset godina, prema nekim izracunima, odnijeli najmanje stotinu puta više žrtava nego što je poginulo u samim napadima. Procjenjuje se da je u sukobima posljednjega desetljeca poginulo oko 150 tisuca civila, još sto tisuca vojnika, te da je pola milijuna ljudi ranjeno.
Analiticari se slažu da su napadi na Ameriku posredno utjecali i na danas aktualno opadanje americke premoci u svijetu.
Dvije godine nakon napada na Ameriku vlada tadašnjega americkog predsjednika Georgea Busha napala je Irak Sadama Huseina, tvrdeci da pomaže Al Kaidi te razvija i krije oružje za masovno uništenje. Huseinov je režim poražen, a iracki voda uhvacen, osuden na smrt i smaknut, ali se pokazalo da su razlozi za rat bili krivotvoreni i netocni.
To, medutim, nije spasilo desetke tisuca ljudi koji su u tom ratu ubijeni. Danas, americki se vojnici polako povlace iz Iraka, situacija je nešto mirnija nego ranije, ali zemlja ni izdaleka nije stabilizirana, niti postoji jasan plan kako to postici.
Napadi na Ameriku, kao i još nekoliko ozbiljnih teroristickih napada u sljedecim godinama, poput onoga na Baliju, Madridu i u londonskoj podzemnoj željeznici 2005., uzrokovali su dramaticno širenje ovlasti sigurnosnim službama te ogranicenje individualnih sloboda u mnogim zemljama zapadnoga svijeta.
Poginulo 2.996 ljudi iz 77 zemalja
Americka je vlada i odobrila i dotad zabranjene metode mucenja, prakticirajuci ih u zatvoru za osumnjicene teroriste u Guantanamu, americkoj bazi na Kubi, u kojoj ne vrijede odredbe Ženevskih konvencija o ratnim zarobljenicima.
Demokracija je ogranicena i u drugim zemljama zapadnoga svijeta, primjerice u Velikoj Britaniji, što je izazvalo brojne prosvjede te produbilo jaz brojnih islamskih zajednica u zapadnome svijetu od država u kojima žive i tamošnjih vecinskih zajednica. Taj jaz do danas nije zalijecen.
Ukupno je 2.996 ljudi poginulo u napadima na New York i Pentagon - 2.977 žrtava i 19 otmicara. U cetiri zrakoplova, od kojih su se dva zabila u tornjeve STC-a, jedan u Pentagon, a cetvrti srušen u Pennsylvaniji, poginulo je 246 osoba. U New Yorku je poginulo ukupno 2.606 ljudi, a u Pentagonu 125 osoba. Svi, osim 55 vojnika u Pentagonu, bili su civili. Žrtve su iz 77 zemalja, što katastrofu 11. rujna opravdano cini globalnom.
Poginulo je ukupno 411 spasitelja: 341 vatrogasac i dva njihova
lijecnika; 37 luckih policajaca te 23 gradska. Poginulo je i osam
djelatnika javnih i privatnih ambulanti hitne pomoci.