Redakciji Glasa Istre obratio se Željko Devald, koji je prije nekoliko dana doputovao u Fažanu i utvrdio da ne može do svog novca. Pojasnio nam je da je prvo platio robu u jednoj pulskoj trgovini svojom debitnom Maestro karticom, koja direktno tereti njegov racun u švicarskoj banci.
- Nakon toga sam otišao na bankomat podignuti novac. No, bankomat mi je vratio karticu bez ikakvog objašnjenja. Pokušao sam i s platežnom karticom švicarske pošte, ali nije išlo ni na drugom bankomatu, pa ni na trecem. Na koncu sam obišao velik broj bankomata u Puli i nikako nisam mogao do novca, požalio nam se Devald.
Upitan je li provjerio u svojoj maticnoj banci da mu ona nije blokirala karticu odgovorio je da ima dovoljno sredstava na svom racunu u Švicarskoj te da to sigurno nije razlog zbog cega, odjednom, ne može podizati novac karticom. Devald porucuje da želi upozoriti ljude da se ne pouzdaju u kartice kad idu na put, a pogotovo u inozemstvo, te da uzmu i odredenu kolicinu novca, da ne bi ostali "kratkih rukava".
Da se to zna dešavati i hrvatskim državljanima koji putuju u inozemstvo uvjerio se i autor teksta prije nekoliko godina. Tada nije funkcionirala nijedna raspoloživa kartica, debitna i kreditna, a njihovi izdavatelji su u telefonskom razgovoru tvrdili da ih oni nisu blokirali. Po povratu u Hrvatsku te su kartice "proradile", a radile su i prilikom ponovnog korištenja u inozemstvu.
Domace banke upitali smo je li uobicajeno da strani turisti ne mogu podignuti novac na njihovim bankomatima. Iz Zagrebacke, Raiffeisen, OTP i Erste banke su nam odgovorili da to nije uobicajeno, a iz Hypa da dosad nisu imali pritužbi korisnika da ne mogu podizati novac s njihovih bankomata.
Iz Zagrebacke banke naveli su da ne raspolažu svim potrebnim podacima o slucaju Željka Devalda, ali sigurno je da banka u cijem je vlasništvu bankomat nije dobila odobrenje za isplatu od banke izdavatelja kartice. Slicno su utvrdili i u Hypo banci. Vele da se bankomat "ponaša" onako kako je izdavatelj kartice definirao.
- Postoje i kartice koja su namijenjene za uporabu samo u maticnoj zemlji. Greške koje se javljaju na kartici su necitljiv cip ili necitljiv zapis na magnetnoj traci zbog prljavštine, vele iz OTP-a.
Na koji su nacin djelatnici banke pokušali riješiti problem za strane državljane? Raiffeisen banka upucuje klijenta na banku izdavatelja kartice. "Opceprihvacena praksa u karticnom poslovanju jest da korisnik kartice sva pitanja i reklamacije, pa tako ipitanja o korištenju kartice u domicilnoj zemlji i inozemstvu, rješava s bankom koja je izdala karticu", vele iz Raiffeisena.
Iz Erstea naglašavaju da je po pravilima karticnog poslovanja za sve eventualne probleme vezane uz nefunkcionalnost kartice klijent dužan obratiti se banci izdavatelju kartice. Iz HPB-a su odgovorili da u takvim slucajevima provjeravaju autorizacijsku poruku i tehnicku ispravnost bankomata i autorizacijskog sustava te orazlogu odbijanja transakcije obavještavaju korisnika.
- Polovina svih odbijenih isplata odnosi se na prekoracen limit isplate koji banka izdavatelj odobrava korisniku ili pak nedovoljan saldo na racunu. Korištenje pogrešnog PIN-a cini gotovo cetvrtinu odbijenih isplata. Blokada racuna ili ogranicenje podizanja gotovine, što poduzima banka izdavatelj, cini takoder gotovo cetvrtinu odbijenih isplata, a ponekad se dogada da banka izdavatelj kartice ne želi odobriti isplatu iz nekog drugog razloga. Zanemariv dio odbijenih transakcija cine ostali razlozi: oštecenja kartice, tehnicki problemi u autorizacijskom sustavu banke izdavatelja pa sve do cinjenice da banka izdavatelj ne želi odobriti isplatu iz nekog drugog razloga te nepažnje korisnika kartice prilikom podizanja gotovine na bankomatu, naveli su iz HPB-a.
Iz OTP-a pojašnjavaju i da strane banke znaju blokirati kartice svojih klijenata u Hrvatskoj iako dnevni limit nije iskorišten, ali bi bio prekoracen traženim iznosom te stoga uvijek treba tražiti manji iznos na bankomatu. ((P. GREGOROVIC)