Srednji tecaj švicarskog franka na tecajnoj listi HNB-a utvrdenoj u ponedjeljak prvi je put premašio psihološku granicu od 6 kuna, a u odnosu na tecajnicu koja je vrijedila u isto vrijeme prošle godine viši je za gotovo 20 posto, što znaci daljnje znatno povecanje anuiteta za dužnike s kreditima indeksiranim uz tu valutu, a to su uglavnom gradani buduci da se gotovo cetvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosi na takve kredite.
Tako je primjerice mjesecna rata ne pretjerano velikog stambenog kredita u protuvrijednosti u švicarskim francima od oko 42.000 eura na 11 godina danas veca za oko 650 kuna nego što je bila u isto vrijeme prošle godine, premda su u meduvremenu pojedine banke snižavale kamatne stope na stambene kredite vezane u franak.
Ta sniženja, medutim, s obzirom na kretanje tecaja ipak nisu bitno ublažila rast mjesecnih rata otplata kredita u švicarcima.
Po ranije objavljenim podacima Hrvatske narodne banke, udio kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima sredinom prošle godine iznosio je 13,5 posto, a najveci dio takvih kredita odnosi se na kredite odobrene stanovništvu.