Cim je prošlog cetvrtka grcki parlament izglasao oštre mjere štednje, švicarski franak oslabio je za 1,32 posto naspram eura te je nastavio slabiti. U tri dana prošlog tjedna na svjetskim deviznim tržištima oslabio je za 3,37 posto, a u Hrvatskoj za 3,2 posto - sa 6,22 na današnje 6,02 kune, po srednjem tecaju HNB-a. Toliko velik pad nije zabilježen od sredine sijecnja na domacoj tecajnici.
Na tecajnici HNB-a euro je, pak, ojacao u proteklih nekoliko dana zbog izdanja euroobveznice, što je dovelo do povecanja potražnje za eurima ne bi li se namirila upisana obveznica. Tako je tecaj eura dospio sa 7,37 na 7,4 kune. To je znatno više nego u isto vrijeme 2010., kada je vrijedio 7,2 kune.
Što se tice franka, nije posve jasno je li ovo naznaka promjene trenda, jer je u vrijeme pisanja ovog teksta ta valuta bilježila oprecna kretanja - malo je jacala pa slabila pa ponovno jacala.
Analiticari su na raznim portalima komentirali da mjere štednje samo jedne clanice eurozone ne znace i oporavak eura, kad se zna da su u slicnim problemima (kao i Grcka) još Irska, Portugal, Španjolska, Italija, a odnedavno se spominje i Slovenija. Švicarska, koja je teritorijalno smještena u središtu eurozone i koja nije pristupila Europskoj uniji ni Europskoj monetarnoj uniji, ispala je utocištem za kapital iz susjednih europskih zemalja cija je zajednicka valuta izgubila na povjerenju i vrijednosti zbog financijske nediscipline pojedinih država nakon što su nacionalne valute zamijenile eurom.
Zbog svega toga velike su zarade ostvarili oni koji su svoj kapital sklonili u Švicarsku ili ga zadržali u svojoj zemlji, ali su svoje investicije indeksirali u francima ili promijenili eure i ostale valute u "švicarce".
Dakako, postoji i druga strana medalje, a nju su okusili oni koji su svoje investicije ili potrošnju financirali kreditima cija je otplata vezana za kretanje franka. Sudbina je to koja je pogodila brojne fizicke i pravne osobe u zemljama istocne Europe, a medu njima i stanovnike Hrvatske. Ne samo da su im banke povecale kamate zbog povecane rizicnosti naplate kredita - neke su ih, doduše, u meduvremenu vratile na ranije razine - vec su im drasticno poskupile otplatne rate zbog rasta vrijednosti te valute. Poskupili su ih za 42 posto u 3,5 godine, a pogotovo je kriticna bila 2010., kada je franak aprecirao za 20 posto. (P. GREGOROVIC)