Tecaj švicarskog franka i dalje raste, na danas utvrdenoj tecajnoj listi Hrvatske narodne banke srednji tecaj švicarske valute dostigao je novu rekordno visoku razinu od 7,164 kune.
Franak, ciji tecaj sa velikom zebnjom svakodnevno prate korisnici više od 42 posto stambenih kredita i 47 posto kredita za kupnju automobila vezanih uz švicarac, samo u odnosu na pocetak prošlog tjedna dobio je na vrijednosti 9,5 posto ili 62 lipe.
Na medunarodnim valutnim tržištima pak švicarski franak danas je tek blago oslabio prema euru i dolaru nakon što je švicarska središnja banka (SNB) objavila da pušta u optjecaj više franaka da bi suzbila njegovo pretjerano jacanje, ali se ipak nije odvažila na izravnu intervenciju.
U SNB-u isticu da ce pretjerana jacanje suzbiti opetovanim podizanjem depozita po videnju za komercijalne banke na 120 milijardi franaka, sa sadašnjih 80 milijardi. Prošle srijede banka je podigla depozite s 30 milijardi na 80 milijardi franaka.
SNB takoder najavljuje da ce provesti transakcije devizne zamjene kako bi snizila tecaj franka koji je katapultirao status sigurne valute za ulagace u razdoblju velikih oscilacija na financijskim tržištima.
Banka se odlucila na taj potez nakon što je franak proteklog dana gotovo dosegnuo paritet prema euru. "Znatno previsoki tecaj franka predstavlja prijetnju za razvoj švicarskog gospodarstva i dodatno je zaoštrio deflatorne rizike", istice se u bancinom priopcenju. Banka najavljuje da ce po potrebi poduzeti i dodatne mjere.
Jacanje franka
Švicarski franak dosegnuo je u utorak novu rekordno visoku vrijednost prema euru i dolaru na medunarodnim tržištima valuta, poduprt strahom ulagaca od nove recesije i snažnom potražnjom za imovinom koju smatraju sigurnim utocištem u neizvjesnim vremenima.
Posljedicno franak je ojacao i prema kuni te je na u utorak utvrdenoj tecajnoj listi HNB-a dosegao novu rekordnu vrijednost od 7,04 kune.
Analiticari isticu da svi pokazatelji navode na zakljucak da ce franak dosegnuti paritet prema euru usprkos švicarskom nedavnom ublažavanju monetarne politike i upozorenjima u vezi s jakim frankom, koji su potaknuli bojazni od intervencije na tržištima valuta. (Tportal.hr/GI)
HNB ceka transparentan dogovor
Hrvatska narodna banka (HNB) pozorno prati razgovore izmedu Vlade i poslovnih banaka usmjerene na ublažavanje posljedica rasta tecaja švicarskog franka za korisnike kredita vezanih za tu valutu, a ukoliko rezultiraju transparentnim modelom rješavanja tog problema, HNB ce se o tome ocitovati i po mogucnosti, sukladno svojim ovlastima, aktivno ukljuciti u njegovu primjenu.
Odgovorili su to iz hrvatske središnje banke upitani za stav HNB-a o aktualnim prijedlozima za ublažavanje posljedica rasta tecaja franka za korisnike kredita vezanih uz tu valutu.
Po zadnjim podacima središnje banke sa kraja ožujka ove godine, gotovo 30 milijardi kuna kredita hrvatskih gradana vezano je uz švicarski franak, pri cemu je više od 42 posto svih stambenih kredita u 'švicarcima' te 47 posto kredita za kupnju automobila.
Potaknuta sve dramaticnijim rastom tecaja švicarskog franka i sve vecim teretom otplate korisnika kredita vezanih za franak, Vlada je sa prošlotjedne sjednice izašla s modelom po kojem bi se rata fiksirala u kunama po fiksnom tecaju od 5,8 kuna za franak ili manje, a da banke razliku anuiteta izmedu stvarnog placanja i placanja po definiranom fiksnom tecaju evidentiraju kao odgodeno beskamatno potraživanje, a rok tog odgodenog beskamatnog potraživanja bio bi deset godina. Vlada takoder traži smanjenje kamatne stope na kredite u 'švicarcima' prema razini kamata s kojima su krediti i odobravani.
Premijerka Jadranka Kosor je tada istakla ocekivanja da ce Vlada, u okviru iznesenog zahtjeva, s bankama uskoro, odnosno nakon 15. kolovoza, potpisati novi dokument, vjerojatno memorandum.
U meduvremenu, prošlog su tjedna održani sastanci s bankarima u Ministarstvu financija, a na pocetku ovog tjedna sastali su se i bankari medusobno iza zatvorenih vrata, o cemu nije bilo nikakvih službenih informacija. Neslužbeno se, po pisanju pojednih medija, moglo cuti da bi mogli pristati na tecaj od 5,8 kuna za franak, no razliku do stvarnog tecaja knjižili bi kao dug uz kamatnu stopu koja bi bila jednaka kamati na kredit, ali ne na deset godina nego na tri do pet godina. Takoder, kamatne stope na kredite mogli bi malo smanjiti, no ne na razinu koja je bila kada su se krediti odobravali.
Hrvatska udruga banaka (HUB) krajem prošlog tjedna je pak pozdravila inicijativu Vlade, no smatra da predloženi model treba preciznije razraditi u provedbenom dijelu, jer je ovakav kakvim je predstavljen, zakonski i regulatorno dvojben, te ne vodi dovoljno racuna o profilu korisnika kredita, kao i o ravnopravnosti ostalih klijenata banaka koji koriste kredite odobrene u drugima valutama. (Hina)