Prvi bijenale industrijske umjetnosti "Utopia = reality" otvoren je u srijedu u podne ispred Lamparne, te u cijelom Labinu.
Umjetnost i priroda
Sve je započelo umjetničkim performansom ispred Lamparne. "Kako je 21. godine 20. stoljeća rečeno kova je nasa, 21. godine 21. stoljeća bit će rođeno jedno dijete, jedno novo djelo, podzemni grad rođen u utrobi zemlje, i zato trebamo tri puta reći sretno. Upravo zato smo taj performans započeli tako što smo svečano upalili instalaciju posvećenu Krešimiru Farkašu, repliku njegove, koji je jedan od kreatora te vizije i projekta i koji nažalost više nije s nama", kazao je Dean Zahtila, čelni čovjek ove manifestacije i Labin Art Expressa.
U govorima uoči otvorenja samoga bijenala, labinski gradonačelnik Tulio Demetlika kazao je da on, kao i svi Labinjani, osjećaju veliku zahvalnost prema barunici Lucreziji De Domizio Durini, kustosici ove manifestacije, koja je napravila nešto veliko, značajno i vrlo važno za Labin.
- Ona je svoje bogato iskustvo pedesetogodišnjeg rada pretočila u osmišljavanje ovog bijenalea, a pri tome je donijela novi pogled na svijet i na umjetnost. Danas, kada je teška uloga morala i etike u modernome svijetu, ona je pokazala ljudske vrijednosti u najboljem svjetlu, kao i veliku brigu za očuvanje prirode. Ovdje će se svojim djelima predstaviti 80 umjetnika iz cijeloga svijeta, sa svih kontinenata, a sveukupno će ih nastupiti više od stotinjak, na svim manifestacijama i popratnim događanjima do kraja rujna. Cijeli će grad do kraja rujna živjeti u znaku umjetnosti. Da mi je netko prije dva mjeseca rekao što će se sve tu dogoditi, ne bih vjerovao. To nije izložba samo za kritičare i poznavatelje umjetnosti, Labin je postao radionica i igraonica, zajednica sretnih ljudi koji žive uz umjetnost, a po tome će ovaj grad biti prepoznatljiv u cijelom svijetu, kazao je Demetlika.
Barunica Lucrezia de Domizio Durini na početku svog vrlo nadahnutog govora kazala je da je iznimno sretna što je u Hrvatskoj, koju posjećuje već trideset godina, gdje je rado dolazila s pokojnim mužem, te što je sudjelovala u otvorenju nečeg tako značajnog u jednom sasvim posebnom ambijentu.
Humani ljudi
- Tu sam u kontinuitetu od 1. veljače, bit ću ovdje još danas i sutra, i vrlo sam sretna što sam tu, mislim da je to jedan od projekata moga života, i zato sam htjela da ovdje budu prisutni, dakako kroz umjetnost, moj pokojni suprug Buby Durini i veliki Joseph Beuys. Labin je sada postao i poput svojevrsne oaze, tu sam naišla na puno pravih, istinskih ljudi, humanih nota, od nonica po ulicama i usponima do slučajnih prolaznika, i sretna sam što donosim i prenosim Beuysovu misao. Suprug i ja puno smo radili i surađivali s njime, i on je za mog supruga govorio da mu je to talijanski brat. Beuys je često znao reći da je cijeli život umjetnost, i da su svi ljudi umjetnici, i to ne na način da svi crtaju, pišu, slikaju ili štogod već, nego i da u onome što radi ratar koji obrađuje zemlju, kuhar, inženjer, kućanica, ima umjetnosti. Htjela sam prikazati drukčiji bijenale, gdje dolazi do izravnijeg i puno prisnijeg odnosa između umjetnika, eksponata i publike, željela sam demokratski i pedagoški bijenale, koji ocrtava novi svijet. Zato sam, ne putem galerija, mecena i drugog, nego putem poznanstva i suradnje, pozvala 80 umjetnika iz čitavog svijeta da ovdje izlože svoja djela. Posjetitelj će vidjeti djelo, ispod njega ime i prezime umjetnika te njegov kontakt. Na taj će način moći komunicirati i kontaktirati, no to nema nikakve veze s biznisom. Ovdje nisu izložena Beyusova djela, to su djela za muzeje, za kolekcije kolekcionara, ovaj bijenale je nešto posve drukčije. To bi bio svojevrstan čarobni objektiv, kako je znao govoriti i moj pokojni suprug Buby Durini. Velika je uloga i ekologije te ljubavi prema prirodi u toj izložbi. Beyus je bio u pokretu zelenih od samih početaka, ali kada je to postala stranka i kada je to poprimilo drukčije mjere, otišao je. On je imao puno širu viziju ekologije, njegovo poimanje svega toga je antropološko, kazala je vrlo nadahnuto barunica Durini.
Za sebe je rekla da se ne bavi politikom, da ne izlazi na izbore i referendume, da ne ide u crkvu, ali kazala je Labinjanima da mogu biti ponosni na svog gradonačelnika Demetliku koji je u cijelu manifestaciju uložio veliki trud, a naglasila je i veliku ulogu Deana Zahtile koji ju je u biti angažirao da bude kustosica međunarodnog dijela manifestacije.
- Dokle god bude postojao jedan čovjek, jedna jedina biljka, postojat će i umjetnost, zaključila je barunica.
Selektor i kustos domaćeg programa Branko Franceschi istaknuo je važnost ovog uspješnog projekta u području kreativne industrije. Naglasio je da je bijenale poprimio posebnu dimenziju, te da su ovdje prisutni važni autori sa svojim djelima i cijeli će Labin nekoliko mjeseci živjeti uz umjetnost na raznim lokacijama.
Snažne misli i ideje
Sam bijenale otvorio je umjetnički voditelj Damir Stojnić, zahvalivši se predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović na pokroviteljstvu, kao i županu Valteru Flegu, kustosima i svim umjetnicima koji su došli ili dostavili svoja djela.
Potom je otvorena izložba posvećena Josephu Beyusu, koji je i fokus bijenala, i to preko njegovih snažnih misli i ideja. Prisutno je i Slobodno međunarodno sveučilište (Free International University) iz Amsterdama i Berlina koje su ovaj umjetnik i njegov prijatelj H. Boll osnovali u pet zemalja svijeta, a barunica Durini bila je predsjednica za Italiju.
Tu je bila vidljiva i velika simbioza prirode i umjetnosti, kako kroz radove, tako i kroz način koncipiranja samoga postava. Bijenale industrijske umjetnosti zamišljen je kao nulta točka budućeg muzeja umjetnosti i industrije podzemnog grada.
U Gradskoj galeriji do 9. travnja otvorena je izložba
"Više od slike/Oltre l'Immagine/Beyond the image", gdje su izloženi fotografski radovi međunarodno priznatih autora, a to su: Marta Alvim (Portugal), C. B. Aragao (Portugal), Riccardo Bagnoli (Italija), Helenio Barbetta (Italija), Ricardo Calero (Španjolska), Silvano Costanzo (Italija), Chervin Dalaeli (SAD), Bruno del Monaco (Italija), Emanuel Dimas de Melo Pimenta (Portugal) Gino Di Paolo (Italija) Buby Durini (Italija), Alessandro Falco (Italija), Marcella Gallotta (Italija), Gaia Geraci (Italija), Giorgio Liddo (Italija), Tania Lopez (Velika Britanija) Leonel Moura (Portugal), Ezra Nahmad (Libanon), Alberto Navarra (Italija) Reto Rigassi (Švicarska), Stefano Schirato (Italija) Esther Ségal (Francuska) Peter Uhlmann (Švicarska) Dino Viani i Marilena Vita (Italija). (Vanesa BEGIĆ, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)