Prema najavama meteorologa jučer, prvog ponedjeljka u 2016. godini, oko šest sati ujutro, na područje Istre počele su oborine. U istarskoj unutrašnjosti mjestimice je padao snijeg, a bilo je i ledene kiše. U sedam sati temperature zraka u unutrašnjosti Poluotoka imale su uglavnom negativan predznak, a u Pazinu je zabilježeno -0,5°C. Bila to je to jučer i najniža jutarnja temperatura u središnjoj Istri. Prije osam sati snijeg je postupno prešao na kišu. Prema meteorološkim prognozama danas će u središnjoj Istri padati kiša, u Pazinu će se jutarnja temperatura kretati oko nule, a tijekom dana podići će se do 5°C.
Vrijeme se pogorša oko Sveta tri kralja
Prema podacima Istrameta, koje nam je ustupio Petar Radovan, u oblačnom je Pazinu lani 4. siječnja 2015. ujutro zabilježeno -2,5°C, a najviša je dnevna temperatura dosegla 11,7°C. Istog datuma 2014. u kišovitom je Pazinu ujutro bilo 7,6°C, a najviša se dnevna temperatura popela na 12,7°C. Godinu ranije, dakle 4. siječnja 2013., u Pazinu je vrijeme bilo slično današnjem, ujutro je bilo -0,8°C, a sredinom dana temperatura se podigla na 7,8°C. Bilo je oblačno, ali bez kiše. Pred blagdan Sveta tri kralja 2012. Pazin se probudio na 1,9°C, a tijekom kišovitog dana u kojem je palo 1,0 milimetar po metru četvornom, kiše temperatura se podigla na 8,4°C.
- Nakon novogodišnje topline i kiše vrijeme se proljepša i zahladi, što potraje nekoliko dana. Osobito su hladne noći s mrazom. Vrijeme se pogorša oko Sveta tri kralja, kad prodre hladan zrak iz kopnene Europe, pogotovo kad ga na to potakne sredozemna ciklona. Može i zasniježiti, zapuše jaka bura te još jače zahladi, zapisao je meteorolog Milan Sijerković u knjizi "Pazin između jutarnje mrzline i podnevne vrućine" 2011. godine. Dodajući kako je u Pazinu prosječno najhladniji dan u godini 8. siječnja. Prema dosadašnjim mjerenjima u siječnju je u Pazinu nekoliko puta najniže zabilježena temperatura bila niža od -15°C. Tako je 8. siječnja 1985. zabilježeno -18,7°C, a 31. siječnja 1989. čak -21,4°C. Budući da su to temperature zabilježene u meteorološkim ormarićima, prema Sijerkovićom tumačenju ne iznenađuje "što je u Pazinu jednom 5 centimetra iznad tla izmjereno -22,0°C. Prema mjerenjima koje se provode od 1961. najhladniji je pazinski siječanj bio onaj 1963. kada je prosječna temperatura bila -1,1°C, a najtopliji je bio siječanj 1988. s prosječnom temperaturom od 6,0°C.
Pazin ima prilično mokar siječanj
Siječanj je u Pazinu prilično oblačan. Prema mjerenjima srednja mjesečna naoblaka iznosi 61 posto, a samo je sedam vedrih dana. Naoblaci doprinosi česta magla koje je u Pazinu najčešća i najgušća u prosincu, a potom u siječnju. "Posljedica toga je neugodna činjenica o samo 2,8 sati sunčanog vremena danju, čemu naravno doprinosi i kratkoća svijetlog dijela dana", navodi Sijerković. Uz to Pazin ima prilično mokar siječanj tijekom kojeg motritelji Državnog hidro meteorološkog zavoda u postaji, nedaleko Željezničkog kolodvora, prosječno izmjere 91 milimetar po metru četvornom padalina.
Unatoč činjenici da Pazin pripada sredozemnom podneblju, njegova se klima razlikuje od ostalog, poglavito obalnog dijela Istre i priobalja istočnog Jadrana. Pazinska klima ima više kontinentalnih utjecaja i to ponajprije zbog položaja u odnosu na druge krajeve Istre, ali i zbog relativne blizine i otvorenosti prema hladnijem europskom kopnu. To se očituje i po snježnim padalinama, pa tako snijeg u ovom kraju u siječnju prosječno pada dva puta. Doduše ne pada baš svake godine, ali pada češće nego u drugim krajevima Istre, izuzev prostora Učke i Ćićarije.
Tek nagovještaj prave snježne zime
Prema pučkom tumačenju vremena najhladniji su dani 6. siječnja (Sveta Tri kralja), 17. siječnja (sv. Anton) i 20. siječnja (sv. Sebastijan. Pučka tradicija kaže "Tri kraji, sv. Antom i sv. Šebaštijan su trdi muži od zime". Zadržimo se još malo u pučkoj meteorologiji, koja je do sada poprilično u skladu s vremenom. Izreka "Zima pride kad Bog nogi umoči" odnosi se na blagoslov vode i blagoslov kuća koji je nekada započinjalo 6. siječnja, dakle na blagdan Sveta tri kralja. Puk drži kako je sv. Anton, koji se slavi 17. siječnja sredina zima, a izreka "Do Antonje po hrane i po krme", podsjeća da do kraja zime treba imati još toliko zaliha koliko se do sada potrošilo. Zapravo upozorava na štednju hrane za ukućane i sijena za stoku. Napokon "Sveti Sebastijan vadi kosti ledu van" iako se njegov blagdana 20. siječnja smatra kao završetak najhladnijeg zimskog razdoblja to ni izdaleka nije kraj zime, pogotovo što se tiče snježnih padalina. Stoga izreka "Sveti Blaž snigon daž", a slavi se 3. veljače, upozorava da ne samo tijekom siječnja, već i veljače može padati snijeg. Koliko obilat može biti kaže izreka "Sveta Agata snigin bogata". Blagdane sv. Agate slavi se 5. veljače. Tomu treba dodati i izreku "Sveta Foška snigon ploska". Sveta Foška slavi se 13. veljače, dakle prema pučkoj tradiciji snježno nam razdoblje tek predstoji. U skladu s tradicijom ta dva centimetra snježnog pokrivača, pod kojim se jučer probudio Pazin, mogu biti tek nagovještaj prave snježne zime. (Mirjan RIMANIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)