Papa Benedikt XVI. povlači se s dužnosti 28. veljače ove godine, izvijestila je talijanska novinska agencija ANSA. Tu je informaciju potvrdio i službeni Vatikan. Ističu da je 85-godišnji Papa u kraćoj izjavi na latinskom naveo da više nema snage za obnašanje papinske dužnosti.
Loše zdravstveno stanje Pape koji je već u poodmakloj životnoj dobi, već je duže vrijeme tema razgovora. Svladale su ga godine i bolest, a zbog nemoći je poručio: "Iz tog razloga, svjestan ozbiljnosti ovog čina, potpuno svojevoljno i slobodno izjavljujem da napuštam dužnost rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra".
Informaciju o ostavci Pape potvrdio je i njegov glasnogovornik Federico Lombardi, ali nije detaljnije komentirao razloge Papinog odlaska s dužnosti, dodao je tek da se radi isključivo o zdravstvenim razlozima. Lombardi je otkrio i da bi novi papa mogao biti imenovan već idućeg mjeseca.
Od medicinskog osoblja koje se brine o njegovom zdravlju saznaje se da Papa pati od bolova u zglobovima i reumatskih bolova te da na njegovo opće stanje utječe i teret papinske dužnosti, izvijestila je ANSA. Papa također pati od fibrilacija srčane pretklijetke, ali, doznaje se, odbija uzimati lijekove antikoagulante.
Benedikt XVI. će nakon odlaska s položaja otići u papinsku ljetnu rezidenciju u blizini Rima, a nakon toga će se povući u samostan unutar Vatikana.
"To je kao grom iz vedra neba", komentirao je vijest o Papinoj ostavci dekan Kardinalskoga zbora u Vatikanu, kardinal Angelo Sodano.
Papin brat Georg Ratzinger rekao je da je liječnik njegovom bratu zabranio prekooceanska putovanja. Otkrio je i da je Papa mjesecima razmišljao o ostavci. "Godine su ga sustigle, teško je hodao, trebao bi se odmarati", rekao je Georg Ratzinger njemačkim medijima.
Nakon objave vijesti o Papinom odlasku, službena internetska stranica Vatikana srušila se zbog prevelikog prometa.
Prvi Papa koji odlazi s dužnosti u zadnjih 600 godina
Osamdesetpetogodišnji Joseph Ratzinger postao je 265. papa u travnju 2005. godine, nakon smrti svog prethodnika, pape Ivana Pavla II., Karola Wojtyle. Benedikt XVI. je bio šesti papa iz Njemačke u povijesti, prvi od 11. stoljeća.
Papa Benedikt XVI. je prvi papa koji je odlučio otići s dužnosti u zadnjih 600 godina. Papinska služba, naime, trebala bi trajati doživotno. Prije Benedikta XVI. papinske dužnosti se 1415. godine odrekao Grgur XII.
"28. veljače 2013. u 20 sati, rimsko more, more svetog Petra bit će prazno"
Radio Vatikan objavio je cijeli tekst Papine deklaracije.
"Draga braćo,
pozvao sam vas na ovaj Konzistorij, ne samo zbog kanonizacije nego da vam priopćim odluku od velike važnosti za život Crkve. Nakon što sam nebrojeno puta preispitivao svoju savjest pred Bogom, došao sam do zaključka da moja snaga, zbog odmaklih godina, nije više odgovarajuća tome da budem Petrov nasljednik.
Svjestan sam da ta dužnost mora biti obavljana ne samo riječima i djelima, nego i molitvom i trpljenjem. Za ovu dužnost važni su i um i tijelo, ali i snaga koja me u posljednjih nekoliko mjeseci napušta do razine da sam morao priznati da više ne mogu u punoj snazi odgovarajuće ispunjavati svoj zadatak koji mi je povjeren.
Iz ovog razloga, potpuno svjestan ozbiljnosti svog poteza, potpuno slobodan objavljujem da se odričem mjesta rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, dužnosti koje su mi kardinali povjerili 19. travnja 2005. godine. 28. veljače 2013. u 20 sati, rimsko more, more svetog Petra bit će prazno i konklava treba izabrati novog vrhovnog poglavara Katoličke crkve.
Drago braćo, zahvaljujem vam iskreno na ljubavi i vašem radu kojim ste me podržavali i tražim oprost za sve svoje propuste. Želim također naglasiti da ću nastaviti predano služiti Crkvi kroz život posvećen molitvi."
Tko će biti Ratzingerov nasljednik? Najizgledniji kandidat - Peter Turkson iz Gane
Vijest o odlasku pape Benedikta XVI. s čela Katoličke crkve odmah je povukla i pitanje o tome tko će ga naslijediti. Novog papu se bira tajnim glasovanjem kardinala u Sikstinskoj kapeli, a pravo sudjelovanja imaju svi kardinali mlađi od 80 godina. Crni dim nakon glasovanja označuje da se kardinali nisu uspjeli usuglasiti oko imena novog pape, a bijeli je znak da je novi papa izabran.
Već se nekoliko godina šuška da bi Katolička crkva uskoro mogla dobiti i prvog crnog papu, a to se pitanje iznova aktualiziralo nakon današnje objave o odlasku Benedikta XVI. s papinske dužnosti.
Kao najizgledniji kandidat za nasljednika Josepha Ratzingera već duže vrijeme slovi 64-godišnji kardinal Peter Turkson iz Gane, predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir. Turksonu u prilog ide i njegova mladost, prenose strani mediji pozivajući se na crkvene krugove.
Iako na kladionicama trenutno "za dlaku" ispred Turksona vodi 80-godišnji nigerijski kardinal Francis Arinze, treba napomenuti da on ni ne može sudjelovati u izboru jer je već navršio 80 godina, a odredbe jasno kažu da sudjeluju isključivo kardinali mlađi od 80 godina.
Treći na kladionicama je 71-godišnji venecijanski kardinal Angelo Scola, četvrti 70-godišnji kardinal Oscar Rodriguez Maradiago iz Hondurasa, a peti 65-godišnji kardinal Albert Malcolm Ranjith iz Šri Lanke.
Što se izbora papinskog imena novog pape koji će naslijediti Benedikta XVI. tiče, na kladionicama redom najbolje kotiraju imena Petar, Pio, Ivan Pavao, Ivan i Benedikt.
Joseph Ratzinger - prvi papa Nijemac nakon 948 godina
Joseph Ratzinger rođen je 16. travnja 1927. godine u Marktlu u Bavarskoj, u tradicionalnoj bavarskoj obitelji. Otac mu je bio policajac. Većinu svog djetinjstva, Ratzinger je proveo u mjestu Traunsteinu, gdje je pohađao gimnaziju.
Ratzinger je, kratko vrijeme, poput većine njemačke djece, tijekom Drugog svjetskog rata bio član Hitlerjugenda. Ratzingerov biograf kaže da se kardinal Hitlerjugendu priključio 1941., kad je članstvo postalo obavezno. Sam Ratzinger tvrdi da zbog teške infekcije prsta nikad nije upotrijebio oružje u kratkom vremenu koje je proveo u Hitlerovoj vojsci.
National Catholic Reporter objavio je 1999. godine da je 1943. godine bio raspoređen u protuzračnoj obrani tvornice BMW-a. Poslan je na austrijsko-mađarsku granicu, a zatim je prebačen natrag u Bavarsku gdje je dezertirao. Kada je Drugi svjetski rat završio, bio je američki ratni zarobljenik.
Od 1946. do 1951. studirao je na teološkom fakultetu u Freisingu, zatim i na sveučilištu u Muenchenu, a nakon toga se zaredio. 1957. godine je obranio doktorat iz teologije, a 1958. postao profesor na fakultetu u Freisingu. Bio je teološki savjetnik Drugog vatikanskog koncila, i smatran je liberalom, ali je nakon studentskih pokreta 1968. godine postao konzervativan, te počeo braniti vjeru od sekularizma.
Postao je kardinalom 1977. godine, a na tu ga je dužnost imenovao papa Pavao VI. Ratzinger je bio vodeći profesor teologije, zatim nadbiskup Muenchena i Freisinga, a od 1981. bio je pročelnik Kongregacije za nauk vjere. Na tom položaju naslijedio je hrvatskog kardinala Franju Šefera.
Ratzinger je, između ostaloga, glavni pisac i potpisnik Deklaracije "Dominus Iesus", objavljene 2000. godine. Katolička crkva u toj je Deklaraciji ponovila svoje gledište da je kršćanstvo jedina vjera od Boga, a Katolička crkva jedina koja tu vjeru čuva. Taj je dokument, koji je druge kršćanske crkve označio kao nedostatne, šokirao Anglikansku, Luteransku i Protestantsku crkvu koje su godinama održavale ekumenski dijalog s Rimom.
Najstariji je kardinal imenovan papom od Klementa XII., koji je također imao 78. godina kada je 1730. godine izabran za papu. Ratzinger je također prvi Nijemac koji je izabran za Papu od pape Viktora II. (1055. - 1057.), a sveukupno osmi papa Nijemac. Dvadeset godina je bio savjetnik za teološka pitanja Ivanu Pavlu II. (Index.hr)