Sveobuhvatna političko-antropološka studija o Istri 90-ih godina prošloga stoljeća

Miroslav Bertoša, Ivona Orlić, Sandi Blagonić i Ivan Žagar (D. MEMEDOVIĆ)
Miroslav Bertoša, Ivona Orlić, Sandi Blagonić i Ivan Žagar (D. MEMEDOVIĆ)

U pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici u ponedjeljak navečer pred brojnom je publikom održano predstavljanje knjige "Istrijani protiv Istrana. Diskurzivna konstrukcija identiteta i simbolička natjecanja" autora dr. sc. Sandija Blagonića. Knjigu su predstavili profesor emeritus Miroslav Bertoša, dr. sc. Ivona Orlić te autor, a moderator je bio prof. Ivan Žagar.

Potkrijepljeni zaključci

- Knjigu neću predstaviti kao povjesničar nego kao čitatelj, iako sam djelomično to iščitavao i kao povjesničar. Vrijednosti ove knjige pridonosi i publicistički stil kojim je napisana s puno zanimljivih, rječitih i duhovitih primjera. Autor je dao važan doprinos znanstvenoj interpretaciji dramatičnih zbivanja koja su potkraj XX. stoljeća potresla istarsku društvenu, kulturnu i političku scenu te izazvala velike stranačke i ljudske prijepore. Blagonić u knjizi cijelo vrijeme ima argumentirane i metodološki dobro potkrijepljene zaključke, a budući da je od tih fenomena o kojima piše prošlo neko vrijeme i premda su i dalje aktualni, mogu se gledati na objektivniji način, kazao je profesor emeritus Bertoša.

Dr. Ivona Orlić je, govoreći o ovoj knjizi, inače publicistički prilagođenom dijelu Blagonićeva doktorskog rada, kazala: "To je prvenstveno hrabra knjiga, a koja govori o raščlanjivanju, objašnjenju, te potom konstrukciji identiteta, odnosno mnogostrukih identiteta Istre te njezinih žitelja, Istrijana i onih drugih, Istrana". Istaknula je da Blagonić smješta svoje istraživanje na prijelaz stoljeća kada se, kako on naziva, mobilizira istrijanstvo nasuprot također mobiliziranog hrvatstva naspram jugoslavenstva.

Ona je prezentirala i nekoliko primjera iz knjige, nastojeći, kako je sama rekla, ne odati previše o sadržaju. Blagonić uspoređuje popise stanovništva iz 1981. i 1991. na hrvatskom području Istre, a analiza ukazuje na značajan rast regionalno opredijeljenih stanovnika u odnosu na stanovnike koji su se opredijelili kao Hrvati, kazala je Orlić, uz još neke vrlo zanimljive primjere.

"Sandi Blagonić je ispisao sveobuhvatnu političko-antropološku studiju o Istri 90-ih godina prošloga stoljeća. Studija je čvrsto strukturirana, potkrijepljena primjerima iz svima nama poznate svakodnevice. Blagonić u svojim tekstovima ne gubi hrabrost niti dosljednost, i zbog toga je ova knjiga vrijedna za nas koji ćemo je čitati, a nismo imali hrabrosti o tome pisati ili javno nastupati u drugom obliku", kazala je Orlić.

Simbolička borba

Potom je sam autor govorio o nastanku te knjige, kako su se "tipični" Vlah i Bezjak promijenili preko noći, kako je nastala tolerancija, multikulturalizam i ostalo, s osvrtima i na prezimena i druge pojedinosti iz knjige.

"Borba za ideološku legitimnost na području Istre između nacionalnog i regionalnog uvelike je simbolička", kazao je Blagonić

Sandi Blagonić rođen je 1972. godine u Puli. Diplomirao je etnologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao na istom fakultetu s temom "Geneza i razvoj subetničkih skupina u Istri od 16. stoljeća do danas". Doktorirao je na temi "Objektiviranje identiteta u socijalnoj i političkoj mobilizaciji periferije".

U svojoj je profesionalnoj karijeri uz niz stručnih i znanstvenih članaka objavio pet knjiga: "Zoom politikon: eseji o igračima hrvatske javne scene" (2003.), uz Maria Kovača i Predraga Madžarevića, "Big brother: 100 dana ispred ekrana" (2004.), "Kad Hrvati marširaju" (2007.), od "Od Vlaha do Hrvata: Austrijsko-mletačka politička dihotomija i etnodiferencijski procesi u Istri", te ovu posljednju.

"Njegov istraživački interes je vrlo širok: od kolektivnih identiteta, nacionalizma do antropologije hrane do popularne kulture. Do sada je objavio i dvjestotinjak tekstova (kolumni, komentara, polemika, intervjua) u nizu tiskovina u Hrvatskoj i regiji", kazao je Ivan Žagar.

Dvije je godine (između 2009. i 2012.) bio vanjskim suradnikom Odsjeka za povijest Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli na kolegiju "Teorije nacionalizma i etničnosti". Zaposlen je na u pulskoj područnoj jedinici Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci.

Organizator predstavljanja bilo je Istarsko povijesno društvo u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula. (V. BEGIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter