Sve je više kandidata za šefa države. Iako predsjednički izbori nisu još raspisani, pa se niti ne zna kada će započeti službena predizborna kampanja, glavnim izbornim kandidatima - dr. Ivi Josipoviću i Kolindi Grabar Kitarović - pridružilo se još nekoliko interesenata za ugledan posao na zagrebačkom Pantovčaku.
Nakon dužeg oklijevanja, kandidaturu je najavio liječnik dr. Milan Kujundžić, predsjednik marginalne stranke Hrvatska zora kojeg je javnost zapamtila kada je pokušao na unutarstranačkim izborima postati predsjednik HDZ-a.
Svoj ulazak u utrku najavio je i bivši predsjednik HSP-a Anto Đapić, nesuđeni magistar kojem je lažni magisterij poništen na sudu, a tu je i šibenski odvjetnik Ivan Rude, stečajni upravitelj u nekoliko tvrtki čiju su kandidaturu izvikali radnici koji su u njima zaposleni.
Šaroliko društvo
Posljednji, ali svakako ne i zadnji predsjednički kandidati mogli bi biti don Ivan Grubišić, svećenik u mirovini i saborski zastupnik, koji u javnosti slovi kao zagovornik revizije vatikanskih ugovora i borac za socijalnu pravdu, te Splićanin Ivan Bavčević, trener "životnih vještina" kojem se želja za najvišom političkom funkcijom pojavila tijekom meditacije.
Nema sumnje da će to šaroliko društvo, jednom kad izbori budu raspisani, biti prošireno s drugim, važnim ili manje važnim kandidatima.
"Smatram da je krajnje vrijeme da se odredi izborni datum," ističe politički analitičar dr. Žarko Puhovski, "jer ovo već stvara nervozu". Puhovski smatra da kandidati s margine ne mogu ugroziti glavne kandidate, dr. Josipovića i HDZ-ovu Kolindu Grabar Kitarović. "Ali, oni mogu uzeti djelić glasova, odnosno povećati masu glasova, što može utjecati na prolaz ili neuspjeh Ive Josipovića u prvom krugu", objašnjava analitičar.
Politolog Davor Gjenero kaže da velik broj marginalnih kandidata pokazuje loše izborno zakonodavstvo: "Mogu se kandidirati svi koji sakupe dovoljan broj potpisa, te se samoreklamirati jer zakon to dopušta. Već vidimo kandidate koji su ušli u predsjedničke izbore zbog reklame, ali to se, ako ne drukčije, može spriječiti medijskom kulturom. Ako bismo puštali samo relevantne kandidate u medije, izbori bi izgledali drukčije. Osim toga, može se uvesti plaćanje avansa, koji bi se kandidatima vratio osvoje li određen postotak glasova, primjerice pet posto. Na taj način, smanjili bi broj marginalaca na izborima."
U političkim kuloarima često se spekulira kako marginalni igrači odvlače dio glasova, te da ih, vjerojatno, u utrku guraju najperspektivniji kandidati kako bi naštetili suparnicima. "U ovom trenutku, svi kandidati koriste Josipoviću ako se ne kandidira Mirela Holy. Svi ostali "grickaju" šanse HDZ-ove kandidatkinje, čije su šanse dodatno smanjene objavom informacije da je još uvijek zaposlena u NATO savezu", napominje Žarko Puhovski.
Drukčijeg je mišljenja politolog Davor Gjenero: "Kandidira li se don Ivan Grubišić, uzet će mali broj lijevih glasova dr. Josipoviću. Njih dvojica su "borci" za socijalnu pravednost, bar ih javnost tako raspoznaje."
Na glasove lijevih birača računa i stečajni upravitelj Ivan Rude, što bi moglo spriječiti Josipovićevu pobjedu u prvom izbornom krugu. Analitičar Puhovski uvjeren je kako bi samo kandidat ORaH-a, poimence Mirela Holy, mogla ugroziti Josipovića, no smatra kako se ona neće kandidirati.
ORaH za Josipovića
"U najgorem slučaju, ORaH neće imati svog kandidata, a realno je da će podržati Josipovića", smatra Puhovski.
Usporedimo li predstojeće predsjedničke izbore, predviđene za siječanj 2015. godine, s prethodnima održanim u prosincu 2009. godine, uvidjet ćemo značajan "manjak" poznatijih imena. Tada su na izbore izašli, uz tadašnjeg člana SDP-a Ivu Josipovića, i dr. Vesna Pusić, Damir Kajin, dr. Andrija Hebrang, Milan Bandić, dr. Dragan Primorac, Nadan Vidošević... (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU