S gotovo 11.000 nezaposlenih osoba trenutno prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, gotovo 4.000 umirovljenika kojima gradske vlasti dijele pomoc jer im mirovina nije dostatna za režiju i hranu, te s više od 1.400 korisnika stalne socijalne pomoci Istra se zasigurno ne može pohvaliti da je Eldorado. Ako je nekada i bila najrazvijenija županija, kako je i dalje voli etiketirati vladajuca istarska stranka, Istra poput ostatka Hrvatske više nije imuna na siromaštvo. Dapace, s neuvjetnom bolnicom trece kategorije, premalo domova za stare i nemocne osobe te bez ijednog prihvatilišta za beskucnike, Istrani u mnogocemu žive još i teže.
Dok se i dalje širi fama o Istri kao zemlji blagostanja, sve veci broj naših sugradana svakodnevno podiže poklopce kontejnera za smece ili na tržnici prebire po odbacenim listovima kupusa ili trulom vocu. Iako im mirovina nije dovoljna za dostojan život, naši najstariji gradani u pravilu ne mogu ostvariti pravo na socijalnu pomoc.
Mnogim obiteljima racuni su blokirani ovrhama jer ne mogu više otplatiti kredit za stan. U roku od samo jedne godine novih 200 obitelji iz Istre ušlo je u zonu siromaštva i to iskljucivo prema podacima centara za socijalnu skrb koji pomoc dijele prema vrlo rigoroznim kriterijima. Prošle veljace stalnu socijalnu pomoc države primalo je 1.227 osoba iz Istarske županije, a ove njih cak 1.420. No, siromašnih Istrana, prema podacima lokalnih uprava, mnogo je više, najmanje dvostruko, a jedan od temeljnih razloga zapadanja u siromaštvo je dugotrajna nezaposlenost.
Unatoc tome jedino su gradske vlasti u Porecu jednokratne pomoci, u iznosu od 2.293 kune, namijenile osobama koje su ostale bez zaposlenja, a takvu su pomoc lani dobile 22 osobe. No, da je broj siromašnih obitelji na Poreštini mnogo veci govori podatak da je Grad za gotovo 400 kucanstava pomogao podmiriti troškove stanovanja, a k tome je 318 socijalno ugroženih umirovljenika primilo novcanu pomoc.
Pucka kuhinja dosad je otvorena jedino u Umagu, a nešto je slicno organizirano i u Brtonigli. Ostali gradovi sufinanciraju placanje toplih obroka, ali prave pucke kuhinje nemaju.
I u Novigradu raste broj pomoci koje Grad namjenjuje najugroženijim gradanima. U 2007. i 2008. godini dodijeljeno je 26 jednokratnih pomoci, 2009. je odobreno njih 39, a lani se broj popeo na 45.
Prema podacima nadležnog gradskog odjela u Puli, broj siromašnih gradana raste. - Zamijeceno je osjetno povecanje broja osoba koje traže jednokratne pomoci za podmirenje troškova stanovanja, lani za 458 kucanstava. Zatim osoba koje ostvaruju pravo na dodatnu novcanu pomoc koja je isplacena za 574 osoba, a takoder veci je broj korisnika subvencije u cijeni predškolskih programa, njih 740, kazao je procelnik Odjela za društvene djelatnosti Erik Lukšic. Uz to, cak 1.115 umirovljenika ima pravo na novcani dodatak zbog preniskih penzija.
U Labinu je više od 580 umirovljenika koji od Grada dobivaju pomoc, doduše samo tijekom blagdana. Labinske vlasti isticu da 249 osoba iz socijalno ugroženih obitelji dobiva poklon-bonove, a pomažu i 182 domacice starije od 60 godina. Za 86 najugroženijih sugradana Grad mjesecno isplacuje sto kuna, a takoder subvencionira troškove stanovanja za prosjecno 212 samaca i obitelji.
Pomoc u placanju troškova stanovanja lani je primalo stotinu gradana Buja, a dodjeljuje se i za 162 socijalno ugrožena umirovljenika.
Koliko je siromašnih osoba na njihovom podrucju u Gradu Rovinju vele da
je vrlo teško procijeniti. Lani je izmedu 195 i 200 najugroženijih
osoba s podrucja Rovinja mjesecno dobivalo pomoc koja se isplacuje iz
gradskog proracuna u iznosu od 300 kuna. Medu najbrojnijim socijalno
ugroženim gradanima su oni trece životne dobi.
Gradonacelnik Pazina Renato Krulcic takoder istice da broj socijalno
ugroženih osoba iz dana u dan raste, a posebno upozorava na porast
nezaposlenih osoba kojih je krajem veljace bilo 454. (M. JERIN)
OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU.