"Strah me mirovine, svaki račun koji stigne u poštanski sandučić otvaram sa zebnjom. Sad sam više doma pa su i režije veće. Palim grijanje samo kad mi je jako hladno. Nemam iz čega štedjeti. Čujem da su mnogi umirovljenici prisiljeni dio stana iznajmljivati kako bi mogli snositi troškove režija, pa i ja sada razmišljam da jednu sobu dam u najam, priča nam jedna pulska umirovljenica. Nedavno je otišla u punu starosnu mirovinu nakon 33 godine radnog staža. Kad je dobila rješenje o 2.064 kune penzije shvatila je kakav je gorak život čeka u trećoj životnoj dobi.
Većina građana strahuje od umirovljeničkog života jer prosječna penzija iznosi svega 2.180 kuna. Najteže je umirovljenicima samcima jer s jednom mirovinom ne uspijevaju pokriti ni 30 posto potrošačke košarice. Samo kad bi kupovali litru mlijeka i kruha na dan, mjesečno bi potrošili više od 400 kuna. Stoga ne čudi da sve više penzionera radije kupuje stari kruh koje neke pekare prodaju u pola cijene. Najteže je onim umirovljenicima koji nemaju nikoga ili su im djeca među vojskom od 370.000 nezaposlenih.
- Prema kriteriju EU-a rizik od siromaštva nastupa kad u nekoj članici mirovina pada ispod 60 posto prosječne plaće, u Hrvatskoj to iznosi 2.700 kuna pa ispada da je kod nas već 75 posto umirovljenika siromašno, kaže predsjednik povjereništva županijskog Sindikata umirovljenika Hrvatske Vladimir Buršić. Prosječna mirovina u odnosu na bruto plaću u EU iznosi 50 posto, u Sloveniji čak 56 posto, dok je u Hrvatskoj svega 27,6 posto, čime je pala na samo dno, a jedino je u Bugarskoj niži prosjek, navodi Buršić.
- Veliki broj ljudi u Puli jedva uspijeva podmiriti sve troškove života, kaže predsjednica pulske podružnice SUH-a Neta Žiković. Čelnici SUH-a upozoravaju da Grad Pula još uvijek nema socijalnu kartu a kojom bi se dobila kompletna slika stanja i time konkretno evidentirao popis osoba kojima je pomoć najpotrebnija. Sada se, naime, pomoć dodjeljuje s obzirom na visinu hrvatske penzije, a ne evidentiraju se ukupna primanja, primjerice talijanska mirovina te u kojim uvjetima umirovljenik živi, je li sam i slično.
Prema podacima koje smo dobili iz svih deset istarskih gradova, u njima živi više od 3.000 umirovljenika kojima je potrebna pomoć, a vjerojatno je brojka i veća. (Maša JERIN)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU.