Županijski program sufinanciranja sadnog materijala za dugogodišnje nasade provodi se do kraja listopada, doznajemo od Graciana Prekalja, direktora Agencije za ruralni razvoj Istre. Barem je taj rok za sada dogovoren s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada se u više navrata najavljivalo ukidanje županijskih potpora, pa zatim opet produljenje, a sve povezano s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Tada više ne bi bilo moguce sufinanciranje poljoprivrede na taj nacin iz kasa lokalne samouprave.
Kako je famozni ulazak Hrvatske u Europu sve dalje, tako se i program županijskog sufinanciranja sadnog materijala mic po mic produljuje. Medutim, županijski, opcinski i gradski proracuni sve su tanji i sve je veci problem namaknuti sredstva za trecinu, odnosno polovicu cijene sadnica maslina, vinove loze ili vocaka.
Do sada je izvor potpora bio županijski proracun, ali to ovoga puta nije predvideno. Novac za ovogodišnje županijske subvencije osigurat ce se kreditom iz županijskog Fonda za razvoj poljoprivrede. MIH ce se zadužiti u ime Županije na iznos od tri milijuna kuna, što je znatno manje nego lani kada je utrošeno sedam milijuna.
Možda i zbog najave ukidanja sufinanciranja, dosadašnji interes poljoprivrednika za sadnice bio je znatno manji, ali ne mora sve na tome i ostati. Naime, gradovi i opcine upravo dovršavaju podjelu državnog zemljišta pa ce se tek tada zakupci javiti za sadnice.
Darko Kadum, direktor MIH-a, veli da su do sada podijelili za proljetnu sadnju 80 tisuca sadnica maslina, 300.000 loznih cjepova, osam do deset tisuca vocaka, i to pretežno bresaka.
- Buduci da mnoge opcine i gradovi ove godine daju u zakup državno zemljište, može se ocekivati novi interes za sadni materijal. Vec imamo najavu za novih 20.000 maslina za jesen, a samo iz Rovinja su nam najavili potrebu za sto tisuca loznih cjepova, doznajemo od Kaduma.
Županijski se program sufinanciranja dugogodišnjih nasada provodi vec 17 godina, još od 1994. Do sada je na taj nacin podijeljeno pet milijuna loza, ukljucujuci i ovogodišnje. Prema procjenama, bilo bi to dovoljno za oko 1.200 hektara vinograda. Podijeljeno je milijun i 140 tisuca maslina cime je posadeno oko 3.800 hektara maslinika.
No, dio se mladih maslina smrznuo prošle godine, dio se osuši, tako da je površina ipak manja. Kad je rijec o vocu, proteklih je godina, ukljucujuci ovu, podijeljeno 141.000 vocaka, što bi bilo najmanje 200 hektara.
Županija, opcine i gradovi sa svojim programom te država s poticajima za podizanje trajnih nasada (do 2010.) bili su znacajan pokretac razvoja poljoprivrede na poluotoku. Medutim, i danas se procjenjuje da je najmanje polovica istarskog poljoprivrednog zemljišta još uvijek u koruni. Darko Kadum smatra da se obraduje tek 30 posto njiva.
Dalji se poticaji moraju usmjeriti prema drugim segmentima razvoja poljoprivredne proizvodnje koje zaokružuju ciklus. Prije svega prema razvoju preradivackih kapaciteta i plasmana proizvoda na tržišta. (J. ORLIC)