Dobra vijest za vozače, ali ne i za županijske uprave za ceste. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, nakon dvogodišnjih pregovora, krajem prošle godine odbio je zahtjev koji su mu zajednički uputile sve županijske uprave tražeći povećanje naknade za ceste koja se plaća prilikom registracije vozila. Naknada koja je osnovni prihod županijskih uprava za ceste nije mijenjana punih dvanaest godina, dok su istovremeno ostali prihodi drastično smanjeni, što po mišljenju čelnika županijskih uprava za ceste, ugrožava standard održavanja, ali i sigurnost županijskih i lokalnih cesta. Što će to konkretno značiti za Istru upitali smo Robija Zgrablića, ravnatelja Županijske uprave za ceste sa sjedištem u Pazinu.
Kako izbjeći kolaps?
- U Hrvatskoj ima 18.700 kilometara županijskih i lokalnih cesta, od čega na Istarsku županiju otpada 1.282 kilometra kojima gospodari i upravlja ŽUC. Od toga je 621 kilometar županijskih cesta i 661 kilometar lokalnih cesta. Prema vrsti kolnika, na asfaltirani otpada 1.232 kilometra, a na makadamski kolnik 50 kilometara cesta. Sadašnja sredstva kojima raspolažemo dovode u pitanje pravovremena ulaganja u sanaciju cesta i sprječavanje njihova propadanja. ŽUC Istarske županije bit će i dalje primoran odgađati sanaciju nekih dionica cesta i objekata na kojima je potrebno otkloniti oštećenja kako bi se osigurala stabilnost, trajnost cesta i objekata te povećala sigurnost prometa na njima, istaknuo je Zgrablić.
Na pitanje je li sustav održavanja županijskih i lokalnih cesta u Istri pred kolapsom, kao što je to slučaj u susjednoj Primorsko-goranskoj županiji, Zgrablić kaže da nismo u boljem položaju u odnosu na ostale županije, jer sredstva kojima raspolažu nisu dostatna stvarnim potrebama na terenu za održavanje i rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta.
(Ne)održiv sustav financiranja
- U okviru postojećih sredstava, sustav održavanja funkcionira koliko je maksimalno moguće da zadovolji minimalne potrebe redovnog i izvanrednog održavanja, bez mogućnosti većih ulaganja u zahtjevnije i opsežnije radove održavanja, te su nam bitno sužene mogućnosti pravovremene intervencije radi očuvanja javne ceste i njene funkcionalnosti. Ne možemo reći da je sustav održavanja pred kolapsom, ali je u sve težem stanju i dugoročno nije održiv, jer je sadašnja razina ulaganja u županijske i lokalne ceste preniska te nije moguće pravovremeno sanirati mrežu cesta i tako spriječiti njeno daljnje propadanje, naglašava Zgrablić.
Udruga županijskih uprava za ceste, napominje, upozorila je na problem i predložila žurno uspostavljanje održivog sustava financiranja mreža županijskih i lokalnih cesta, koju je podržala i Hrvatska zajednica županija, kako bi se osigurala sredstva za povećanje standarda održavanja i spriječilo da se sustav održavanja svede samo na redovno održavanje bez značajnih ulaganja u modernizaciju i obnovu cesta, što bi utjecalo na daljnje propadanje cesta i smanjenje sigurnosti u prometu.
- S obzirom da je naknada za ceste jedini pouzdan izvor financiranja za županijske i lokalne ceste, čini najveći dio prihoda za održavanje cesta i nije mijenjana punih 12 godina, od siječnja 2003., a realni troškovi održavanja i gradnje povećani su za 50 posto - benzin, bitumen, cijena rada, stopa inflacije za proteklo razdoblje iznosi 34 posto - naravno da nedostatak sredstava utječe na standard i kvalitetu održavanja te na sigurnost prometa na županijskim i lokalnim cestama. U tom razdoblju sve ostale obveze koje se plaćaju pri registraciji vozila - obvezno osiguranje, naknade za tehnički pregled i za okoliš - višestruko su se povećavale tako da godišnja naknada za ceste u strukturi obveza koje se plaćaju pri registraciji vozila sudjeluje s l2 posto, ističe Zgrablić. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU