Kriza je, cini se, prisilila Hrvate da pocnu bolje raspolagati svojim novcem do kojeg je ionako teško doci. Tako barem govore iz javnobilježnickih ureda gdje primjecuju lagan, ali konstantan pad broja ovršnih postupaka u svakodnevnom poslu.
Zanimljiv je podatak da gradani osim dugova za struju, plin, odvoz smeca, telefon ili TV-pretplatu, koji su najviše zastupljeni, velika dugovanja imaju i prema HZZO-u koji je zbog toga prošle godine raskinuo gotovo 22 tisuce polica, odnosno poništio toliko kartica dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Zbog neredovitog placanja premije osiguranja, sveukupan dug po ukinutim policama iznosio je gotovo 20 milijuna kuna, dok HZZO još ceka one koji imaju dugove za nekoliko mjeseci. Nedavno su najavljene izmjene i dopune Zakona o ovršnom postupku, u kojima je najveca novina uvodenje mogucnosti ovrhe i na svim oblicima štednje, na kunskoj, deviznoj pa i stambenoj štednji.
Tako predlaže Vlada, a ministar financija Ivan Šuker objasnio je da ce podatke o svim racunima gradana, ali i pravnih osoba, imati Fina koja ce i provoditi ovrhu nad novcanim sredstvima.
Dugogodišnje neplacanje raznih obveza i racuna ipak kad-tad stigne na naplatu, što je vidljivo i na oglasnoj ploci Opcinskog suda u Puli na kojoj redovito stoji veliki broj rješenja o ovrsi radi naplate dugovanja, najcešce nad nekretninama.
Primjerice, zbog naplate potraživanja Opcine Medulin uskoro ce na dražbi biti prodana imovina jedne tvrtke u vrijednosti od gotovo dva milijuna kuna, a dosta ovrha pokrenuto je i zbog dugovanja Poreznoj upravi, od kojih su neka veca od 500 tisuca kuna. U pojedinim slucajevima od prodaje jedne ili više nekretnina na javnoj dražbi naplatit ce se više vjerovnika, a tek u dva slucaja zbog naplate dugovanja fizicke osobe prema Plinari od sedam, odnosno 11 tisuca kuna na javnoj ce dražbi biti prodan dio njihove imovine, od namještaja do tehnickih uredaja.
Bez obzira na to što sud donese odluku o ovrsi, ona može biti zaustavljena ako se dug ipak u meduvremenu plati, što se, takoder, u mnogim slucajevima dogada.
Mnoštvo nekretnina koje se prodaju na javnim dražbama može se naci i na Ocevidniku nekretnina Hrvatske gospodarske komore, na kojem je od ukupno 477 aktivnih predmeta cak 453 nekretnina koje su postale predmetom ovrhe, od cega 40 iz Istre.
Prema službenim podacima, financijske institucije poput osiguravateljskih kuca imaju 40 posto ovrha, a od toga banke samo jedan dio, jer osiguravajuca društva, za razliku od banaka, nemaju drugih nacina naplate. Ovrha je nešto što banka nastoji izbjeci pod svaku cijenu, pokušavajuci dogovoriti s klijentom reorganizaciju otplate kredita.
Za sada je na pulskom sudu oglašeno osam rješenja o ovrsi nad nekretninama zbog dugovanja, pretežno prema Zagrebackoj banci, zatim OTP-u, a tek pojedine su i prema drugim bankama. Cijene takvih nekretnina koje bi trebale otplatiti vlasnikov dug krecu se od 285 tisuca pa do milijun kuna.