Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, i tim je povodom u Policijskoj upravi Istarskoj organizirana konferencija za novinare kako bi se javnosti skrenula pažnja na problem nasilja nad ženama, ali i obiteljskog nasilja. O toj problematici te načinima suzbijanja nasilja te statističkim podacima govorili su načelnik PU istarske Alen Klabot, voditeljica Odjela maloljetničke delikvencije Anica Idžaković, predsjednica Prekršajnog suda u Puli Dragica Grujić te koordinatorica Sigurne kuće Istra Jadranka Černjul.
Prijavite nasilje!
- Nasilje nad ženama je ozbiljan problem i policijska uprava čini sve kako bi procesuirala nasilnike i pomogla zlostavljanim ženama. Događa se, nažalost, svaki dan, svuda oko nas, i o njemu ne smijemo šutjeti i moramo činiti više, rekao je Klabot i naglasio da je međuresorna suradnja u ovom pitanju ključna, jer jedan segment ne može odgovoriti na ovaj veliki izazov.
Rekao je da je nasilje nad ženama problem cijele obitelji i društva, da nasilje rađa nasilje te pozvao zlostavljane žene da prijave nasilje i imaju puno povjerenje u policiju jer će učiniti sve kako bi ih zaštitili od zlostavljača. Idžaković je kazala da se, nažalost, žrtve još uvijek teško odlučuju na prijavu nasilnika, pozivajući ih da ipak to učine budući da današnji sustav ima učinkovitu pomoć i mehanizme zaštite žrtve.
Prema statistikama, pada broj prekršaja iz zakona o zaštiti nasilja u obitelji koji se bilježi od 2013. godine pa je tako 43,5 posto manje prekršaja nad ženama i 34 posto manje žrtava. No, brojke su i dalje velike, iako ne u toj mjeri kao u ostatku Hrvatske, veli Idžaković.
Surova stvarnost
Grujić je pak istaknula da je sud tijekom 2016. i 2017. godine zaprimio 548 predmeta nasilja u obitelji.
- U tim slučajevima prijavljena su 604 okrivljenika, od čega 428 muškaraca i 176 žena, rekla je Grujić i dodala da je u većini slučajeva riječ o bračnim ili izvanbračnim partnerima te da se sve češće evidentiraju slučajevi gdje nasilje čine djeca prema svojim roditeljima. Istaknula je da zabrinjava činjenica što je 120 djela nasilja izvršeno pred djecom. Što se tiče kazni za nasilnike, Grujić je kazala da su propisane kazne od tisuću do 50 tisuća kuna i kazna zatvora od 90 dana. Mogu se nadalje izreći mjere obveznog psihosocijalnog tretmana koji, kako je istaknuto, daje vrlo dobre rezultate. Zatim, nasilnik se može udaljiti iz stana, dobiti zabranu približavanja i uznemiravanja te mjeru obveznog liječenja od ovisnosti. Također, Grujić je istaknula da nasilje treba prijaviti, a posebno oni kojima je to dužnost. To su zdravstveni radnici, stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi, u odgoju i obrazovanju, vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama i civilnom društvu. Rekla je da svi oni nedovoljno prijavljuju nasilje te da ih je potrebno o tome educirati i potaknuti.
Černjul se pak nije složila s podatkom da statistički ima manje nasilja, rekla je da su brojke jedno, a situacija drugo. Kazala je da je situacija teška, da žene sve duže ostaju u skloništima. Osim ekonomskih prilika, istaknula je da su problem i kazneni sudovi koji su spori. Svi naprave sve, a onda se na sudu čeka godinama do presude. U međuvremenu je svašta moguće, kaže Černjul. Rekla je da su im se od osnivanja Sigurne kuće u travnju 2006. godine za pomoć obratile 842 žene, a psihosocijalnu, pravnu i psihološku podršku dobilo je 698 žena. Ukupno je smješteno 247 žena i djece, od čega je hitan smještaj dobilo 76 osoba, a dugoročni 171 osoba. (Nera SOFTIĆ)