Svatko neka se izjasni onako kako se osjeca

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Od 1. do 28. travnja trajat ce popis stanovništva, kucanstava i stanova. Jedno od 45 pitanja koje ce vam postaviti popisivac je i ono o narodnosti, a rubrike su "Hrvat/Hrvatica", "druga" (popisivac tu mora upisati ono što mu kažete) i "ne izjašnjava se".

Po Zakonu o popisu stanovništva 2011. možete se slobodno izjašnjavati o narodnosti i vjerskoj pripadnosti, ali takoder na ta pitanja ne morate odgovoriti ako ne želite i pri tome necete snositi nikakve posljedice.

Propitali smo neke od istaknutih osoba iz politickog, kulturnog i javnog života Istre kako ce se izjasniti te što misle o mogucnostima regionalnog izjašnjavanja.

Dino Kozlevac, predsjednik Županijske skupštine i saborski zastupnik SDP-a:
Zakon o popisu stanovništva je omogucio da se ljudi imaju pravo izjasniti što jesu. Nemam ništa protiv regionalnog izjašnjavanja. Neka se ljudi izjasne onako kako se osjecaju. Kako cu se ja izjasniti, to je moja osobna, a ne javna stvar.

Boris Miletic, IDS-ov gradonacelnik Pule:
Osobno cu se izjasniti kao ono što jesam i što osjecam. Podržavam mogucnost regionalnog izjašnjavanja jer vjerujem u Europu regija i slobodu izbora svakog pojedinca.

Marino Roce, predsjednik istarskog HDZ-a: Ja sam Sutivancanin. Ponosan sam što sam Hrvat i što su naši djedovi bili Hrvati. A posebno sam ponosan što sam Sutivancanin. Talijane su lijepo uputili da su oni ponosni Istrijani, ali da su Talijani. IDS je krenuo s kampanjom slicno kao i prije 20 godina da bi se zaboravilo na sve ono što ne radi.

Livio Bolkovic, predsjednik ISDF-a: Za to sam da se svatko izjasni kako god želi. I to nitko ne bi trebao sprjecavati. Ako netko želi biti Istrijan, neka bude. Ja se necu izjasniti kao Istrijan. Ja sam iz Raklja, a tamo se kaže Istrijanac, ali jedno je regionalna pripadnost, a drugo nacionalna. Znam nešto malo povijesti pa je tako cakavica cišca od današnjeg službenog hrvatskog jezika. Istra je kolijevka hrvatstva, sjetimo se samo glagoljice. Ja sam Hrvat, a Istrijanac sam po regionalnoj pripadnosti i po dubokim korijenima.

Tanja Vrbat, saborska zastupnica SDP-a:
Regionalno izjašnjavanje je dopušteno i to je apsolutno prihvatljivo. Kako se tko osjeca tako neka se izjasni. A ako se ne želi izjasniti, ima na to potpuno pravo. To je osobna stvar. Ja cu se izjasniti kao Hrvatica, regionalno kao Istrijanka jer to jesam, kao što sam i ateist.

Dino Debeljuh, jedan od prvoboraca IDS-a:
U životu nikada nikoga nisam pitao kako se izjasnio. To smatram privatnom stvari. To su osjecaji i ne bih na to odgovarao. IDS je 1991. objavio letak na tri jezika (hrvatskom, talijanskom i na dijalektu) s pozivom da se ljudi izjasne onako kako se osjecaju. Apsolutno sam za to da se ljudi mogu deklarirati onako kako se osjecaju. Važan je i osjecaj pripadnosti, što je širi pojam od nacionalnog. Covjeka treba pustiti da se izjasni kako god želi i ništa mu ne treba nametati. Apsolutno sam otvoren za sve. Sve ostalo je u sferi politiziranja, manipuliranja i nametanja. U 21. smo stoljecu i stvari se stalno mijenjaju. Apsolutno sam otvoren za sve, ali neka to ostane zabilježeno u statistici. Od 1991. je država manipulirala podacima iz popisa stanovništva.

Silvano Hrelja, saborski zastupnik i predsjednik HSU-a:
Moj pradjed je položio život u borbi protiv talijanskih fašista da bi se mogao izjašnjavati kao Hrvat. Tu tradiciju ja s ponosom nastavljam. Istrijan sam postao rodenjem, jesam Istrijan i umrijet cu kao Istrijan. Nitko nema pravo da se po regionalnom opredjeljenju ili po osjecaju bilo kako miješa u izjašnjavanje. To je moje i samo moje. To što nigdje u svijetu regionalno izjašnjavanje nije pravno riješeno je cista politika. Najjaca politicka opcija u Istri traži homogenizaciju svog clanstva pred parlamentarne izbore i skretanje pažnje s problema koji muce Hrvatsku i Istru.

Luciano Delbianco, bivši IDS-ov župan: Treba dozvoliti regionalno opredjeljivanje. Pa nije to ništa novo. Nije mi ništa cudno da se to u Istri opet pokrece jer tako je bilo i 90-ih godina pa tako IDS kao regionalna stranka i potice na regionalno opredjeljivanje. Talijanima je sugerirano da se izjasne kao Talijani pa ce se onda samo dio Hrvata i eventualno još neki regionalno izjasniti. Kako ce se tko izjasniti, to je njegova stvar. Ako se netko osjeca kao Istrijan, meni je to prihvatljivo. Ja sam se i prije, a i sada cu se izjasniti kao Hrvat, i tu nema dileme.

Plinio Cuccurin, celnik Ladonje:
Osobno cu se izjasniti na isti nacin kako sam se izjašnjavao od prvog dana. Svatko se može izjašnjavati kako ga je volja i kako se osjeca. Pozivanje na kampanju regionalnog izjašnjavanja je ideja promašena u sadržaju i vremenu. Kada se pogledaju narodnosti županijskih vijecnika vidi se koliko se od onih koji zastupaju regionalno izjašnjavanje tako i opredjeljuje.

Tedi Chiavalon, glavni tajnik IDS-a:
Osobno cu se izjasniti kao Talijan, jer sam se tako izjasnio i na zadnjem popisu stanovništva, i to nije neka stvar koja se mijenja u hodu. Medutim, podržavam ideju da se svatko izjasni onako kako se osjeca. Mi to i kao stranka podržavamo. Koliko znam, i Jakovcic se izjašnjava kao Hrvat. Medu nama u Istri ima Srba, Bošnjaka, Talijana, ali i onih koji se žele izjasniti regionalno, odnosno kao Istrijani. Bitno je da znaju da je i to njihova mogucnost, ako se takvima osjecaju.

Korado Korlevic, voditelj Zvjezdarnice u Višnjanu:
Svatko ima pravo izjasniti se kako ga je volja. Tako su se na posljednjem popisu stanovništva neki izjasnili da su Eskimi pa su to jedini Eskimi koje imamo u državi. Mnogi su se izjašnjavali i regionalno da bi pokazali svoje nezadovoljstvo prema državi koja je centralizirana, kao što je su to bili Rimsko Carstvo i faraonski Egipat. Naravno, to je i pitanje politickog izjašnjavanja pa je prakticnije reci da si Istrijan, a ne Eskim. Korlevici su oduvijek bili Hrvati i za to su se moji preci krvavo borili i pod Italijom, tako da ne bi bilo u redu da se nakon toga ne izjasnim kao Hrvat.

Drago Orlic, književnik i publicist:
Ja cu se kao veliki i ortodoksni Istrijan izjasniti na sljedecem popisu stanovništva jedino kako je to moguce - kao Hrvat. Što se tice regionalnog izjašnjavanja, mislim da je to nepotrebno jer dovodi do problema sa samim sobom onih koji se na taj nacin izjašnjavanju. Mislim da je to sitno politikantstvo i da se ponavlja ono što je možda funkcioniralo prije dvadeset godina. To ponavljati je glupost.

Ivan Pauletta, suosnivac i prvi predsjednik IDS-a:
Regionalno izjašnjavanje je nova laž i izmišljotina koja se sada vrti. Takve kategorije nigdje nema. Ja citam knjige o tome i nikad nisam naišao na to. Za bilo kakvu raspravu bilo bi važno znati definiciju nacionalne pripadnosti. Takvih definicija ima jako puno, od kojih se svega desetak smatra iole razumnima. Moji su preci pripadnici starih Histra pa cu se izjasniti kao Istrijan. U modernoj državi ne postoji regionalno izjašnjavanje, a ja cu se tako izjasniti iz inata jer su se kao Istrijani izjašnjavali i moji preci u vrijeme Austro-Ugarske, a ja to ne mogu. Ne samo da ne mogu, nego se nad time vrši nasilje. Naime, nedavno kada sam bio u MUP-u, jedna mi je službenica prekrižila Istrijan i uz to napisala Hrvat a da me nije ništa pita!

Igor Duda, sveucilišni profesor:
Mislim da regionalna pripadnost nije nacionalna pripadnost i ako se traži nacionalna pripadnost, to se treba i upisati. Smatram da je trenutna kampanja, koja ide za tim da se stanovnici regionalno izjasne, izvan mjesta i vremena. Iz toga možete izvuci kako bih se ja izjasnio.

Ilija Jakovljevic, kancelar porecke i pulske biskupije:
Osobno se mogu jedino izjasniti da sam Hrvat. Buduci da se nalazimo na podrucju Istre, ne vidim koji bi trebao biti smisao regionalnog izjašnjavanja. Radin je pozvao da se svi Talijani izjasne kao Talijani. Što to znaci da se hrvatski narod treba podijeliti na Hrvate i Istrijane? Hoce li Hrvati time postali nacionalna manjina u svojoj zemlji? Mi u Crkvi zalažemo se da se svi izjasne kao ono što jesu - Hrvati, Talijani…, jer to je linija Jurja Dobrile i Bože Milanovica. Nemam ništa protiv toga da se netko izjasni da je Istrijan, ali me zanima što se time želi postici. Želi li se smanjiti broj Hrvata u Istri ili što? Istra je 1946. u pregovorima u Parizu pripojena Hrvatskoj na osnovi toga što tu žive Hrvati. Što to znaci, da se sada toga odricemo, da ce time naša prava biti ugroženija i tko ce postati nacionalna manjina? Kada je netko Istrijan, to znaci da je Hrvat. Svatko tko sebe zove Istrijanom mislim da u dubini duše sebe smatra Hrvatom.

Gorka Ostojic Cvajner, povjesnicarka umjetnosti:
Prije svega to je najosobnija, najprivatnija i najintimnija stvar. Volim se osjecati slobodnom u demokratskom društvu, ako to jesmo, koje mi pruža mogucnost izjašnjavanja od mikrolokacije do nacionalnog ranga. U tom kontekstu potpuno sam svjesna nacionalnog i duboko svjesna zavicajnog. Bilo bi najpoštenije imati rubriku zavicajnosti, ako je to bitno u ovom trenutku s obzirom na to da nam nadolazeca Europa, kad god dode, nece postavljati ta pitanja.


Podijeli: Facebook Twiter