Troši li se ove zime manje struje nego obicno buduci da je njena prva polovica bila relativno topla, a vrijeme je kada se štedi na svemu? Prema podacima Elektroistre, ukupna potrošnja energije na razini Poluotoka tek je cetiri posto manja u studenom i prosincu 2011. u odnosu na isto razdoblje 2010.
Razlike u potrošnji bitno su manje usporedimo li ih s potrošnjom na razini Hrvatske. Prema podacima HEP-a, u prosincu je utrošeno 8,5 posto manje energije nego u istom mjesecu prethodne godine. Relativno toplu dosadašnju zimu Istrani, nažalost, nece bitno osjetiti na racunima.
Najveca potrošnja 20. prosinca
Prema podacima Elektroistre, najvece opterecenje mreže zabilježeno je 20. prosinca, no ono je bilo gotovo pet posto manje nego vršna snaga prošle godine. Ukupna potrošnja kilovatsati 2011. godine samo je 0,4 posto manja nego 2010.
Uobicajeno je najvece opterecenje mreže u Istri ljeti, a špica je bila u kolovozu - 233 MW, dok je najveca zimska špica iznosila 181 MW. Racuna se da više od 30 MW snage otpada na klima-uredaje pa je uz brojne sezonske stanovnike ukupna ljetna potrošnja veca od zimske.
- Zbog povoljnih vremenskih prilika ove zime zabilježen je i manji broj kvarova u odnosu na isto razdoblje lani. Na dalekovodima su bila tri kvara, što je znatno manje u odnosu na 2010. kada ih je zabilježeno devet. Osim kvara na kabelu Fojbon - Medulinska 20. prosinca, dugotrajnijih prekida struje nije bilo, doznajemo od glavnog dispecera Elektroistre Milana Zenzerovica.
Koliko potrošaci duguju za struju, pokušali smo doznati u Službi za opskrbu. Svaki mjesec obracunava se polugodišnja potrošnja za 20 posto kupaca. Tocnije, potrošaci su podijeljeni u pet zona, a brojila se ocitavaju dva puta godišnje.
Mjeseci obracuna su od veljace do lipnja, te od kolovoza do prosinca. Ovisno o zoni kojoj pripada, svaki potrošac dobiva obracun dva puta godišnje. U sijecnju i srpnju brojila se ne ocitavaju.
- Uobicajen cjelokupni dug potrošaca prema Elektroistri u visini je mjesecne rate i iznosi od 50 do 60 milijuna kuna na razini Istre. Dug oscilira ovisno o prethodnom obracunu. Problematicni kupci su gotovo uvijek isti. Naše ih službe vec poznaju poimence, doznajemo od Maurizija Biasiola, rukovoditelja Službe za opskrbu.
Kada ce kupac dobiti opomenu, ovisi o visini duga u kombinaciji s razdobljem dugovanja. Limitirajuci faktor je zastara od jedne godine za kucanstva i tri godine za gospodarstvo, zato opomene stižu brzo nakon nepodmirenja duga.
Prosjecni racuni 500 kuna
Mjesecno za cijelu Istru pošalju od nekoliko tisuca do 10.000 opomena, opet ovisno o razdoblju ocitavanja. Racuna se da ima 130.000 kucanstava i više od 20.000 ostalih potrošaca.
Prosjecan racun za struju za potrebe cetveroclane obitelji iznosi od 400 do 500 kuna. Ako se i grije na struju, racun se penje i do tisucu kuna, ovisno o vrsti trošila.
Kada bi se promotrila suha statistika, prosjecan je racun niži. Tako su prošle godine ukupno fakturirali 369 milijuna kuna za kucanstva. Kada bi se iznos podijelilo s brojem brojila i 12 mjeseci, proizašlo bi da je prosjecan racun 237 kuna.
No, ne zaboravimo da su zbrojena i brojila na stubištima, garažama ili apartmanima koji se koriste samo ljeti, pa prosjecni racun ne pokazuje realnu potrošnju prosjecne obitelji.
Kucanstva su lani ipak potrošila nešto malo manje struje. Lani je 130.000 kucanstava potrošilo 94 milijuna kilovatsati, što je tri milijuna manje nego prethodne godine.
Svoje racune posebno otežano placaju male tvrtke i obrtnici, dok velike firme uglavnom placaju racune u dospijecu, doznajemo od Biasola. Za gospodarstvo je 2011. fakturirano 277 milijuna kuna ili 40 posto od iznosa koji su potrošila kucanstva.
Novih prikljucaka 65 posto manje
Prema vrijednosti novih prikljucaka za struju može se zakljuciti kolika je stagnacija vladala u gradevinarstvu. Od 2006. do 2008. godine Elektroistra je ostvarila 80 do 100 milijuna kuna godišnje na racun novih prikljucaka. Za istu je svrhu 2010. i 2011. naplatila po 35 milijuna kuna. Dakle, do 65 posto manje u odnosu na rekordne godine.
Najmanje je zahtjeva za novim prikljuccima bilo u središnjoj, sjevernoj i istocnoj Istri, a najviše u Puli gdje se najcešce dovršavaju zapocete investicije u graditeljstvu.