Više od 20 posto hrvatskih 15-godišnjaka ne zadovoljava ni osnovnu razinu citalacke, matematicke i prirodoslovne pismenosti, a u kompetencijama iz sva tri podrucja Hrvatska se plasirala daleko ispod prosjeka zemalja OECD-a te zemalja u regiji poput Ceške, Slovacke ili Slovenije.
Cak su nam i najbolji gimnazijalci lošiji od prosjecnog ucenika u Kini ili Finskoj, u regiji prestižemo jedino Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru, a iza nas su i školarci iz Kolumbije, Tunisa ili Trinidada i Tobaga. Porazni rezultati hrvatskih obrazovnih dosega evidentirani su u PISA-i 2009, najvecem svjetskom obrazovnom istraživanju, u kojemu je Hrvatska medu 65 država zauzela pozicije izmedu 36. i 40. mjesta.
Vode Šangaj i Hong Kong
Hrvatski su se ucenici pokazali bitno lošijima u odnosu na prošlo PISA istraživanje, provedeno 2006. godine. U citalackoj pismenosti pali smo 30. na 36. mjesto, u matematici s 36. na 40. mjesto, a u prirodoslovlju s 26. na 37. mjesto.
U ovom je testiranju, koje ne mjeri sposobnost reprodukcije znanja, nego znanje primjenjivo u praksi, sudjelovalo oko pola milijuna 15-godišnjaka iz 74 države svijeta, a dosad su obradeni rezultati za 65 država. U Hrvatskoj je testiran 5.471 ucenik iz 157 srednjih škola i dvije osnovne. Testiraju se 15-godišnjaci, jer u vecini zemalja u toj dobi ucenici završavaju osnovnu školu te se vide njihove kompetencije na kraju obrazovnog razdoblja. Vodeca su mjesta na ljestvici zauzeli kineski Šangaj i Hong Kong te Južna Koreja koji su prvi put sudjelovali u ovom istraživanju, a Finska je i dalje pri vrhu, kao najuspješnija europska zemlja.
U podrucju citalacke pismenosti najbolji prosjecni rezultat od 556 bodova postigao je Šangaj, zatim Južna Koreja (539) i Finska (536). Hrvatska je na 36. mjestu s prosjecnim rezultatom od 476 bodova, odnosno bodom manje nego prije tri godine. U prirodoslovlju smo pali na 37. mjesto, a u matematici se s 460 bodova plasirali na 40. mjesto, dok je na prvome sa 600 bodova Šangaj; najlošiji je Kirgistan (331 bod).
Djevojcice bolje
U citalackoj pismenosti bolje su se pokazale djevojcice, u matematici djecaci, a i jedni i drugi bili su daleko spretniji u pronalaženju podataka nego u njihovom objedinjavanju i tumacenju. Citanju su opcenito sklonije djevojcice, i to osobito gimnazijalke s visokim prosjekom ocjena iz hrvatskog jezika, ciji su roditelji obrazovaniji, a socioekonomski status viši.
Najslabije su prošli djecaci iz obrtnickih škola i iz obitelji nižeg obrazovnog i socijalnog statusa, koji citaju manje od 30 minuta dnevno, a racunalo koriste samo za igrice. Zabrinjavajuce malo ucenika, samo 3,2 posto, pokazalo se sposobnim kriticki procijeniti tekst i donijeti zakljucke na temelju procitanog. U matematici njih 33 posto nije doseglo ni osnovnu razinu matematicke pismenosti, a u prirodoslovlju je takav rezultat imalo njih 18,5 posto.
U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja ovakve rezultate smatraju "relativno zadovoljavajucima", s obzirom da je Hrvatska po ekonomskoj snazi i ulaganju u obrazovanje daleko ispod razine dosegnute u zemljama OECD-a.
- To nije stvar samo obrazovne politike, nego ukupnog razvoja gospodarstva i socioekonomske situacije, tvrdi Goran Sirovatka, ravnatelj tog nacionalnog centra. Državna tajnica u Ministarstvu obrazovanja Dijana Vican nije iznenadena slabim rezultatima naših ucenika i ne smatra da treba pojacati smanjenu satnicu hrvatskog jezika. "Nismo na krivom putu. Moramo naci uzroke ovakvih rezultata i prema tome razraditi kurikulum", zakljucuje Vican. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIC/Novi list)
Primorac: Krive su azijske zemlje
- Takva pozicija Hrvatske može se zahvaliti samo velikom broju
azijskih država koje su se ukljucile u istraživanje i koje su s ranijih
pozicija istisnule i europske države. Po istraživanju Newsweeka, koje je
koristilo druge parametre, Hrvatska je zauzela 28. mjesto i prestigla
vecinu zemalja OECD-a, i to ponajprije zahvaljujuci visokim ocjenama iz
obrazovnog sustava, komentar je bivšeg ministra obrazovanja Dragana
Primorca na rezultate istraživanja PISA 2009. Primorac se ne smatra
odgovornim za silaznu putanju kojom su krenuli hrvatski ucenici, jer su
se rezultati njegovih reformi vidjeli još prije tri godine. "Uostalom,
ja sam se prvi usudio ukljuciti u PISA-u, nitko drugi nije", zakljucuje
Primorac.
Laktašic: Bit ce i gore
- Uspjeh ucenika ne ovisi samo o kvaliteti ucitelja, nego prije
svega o podršci roditelja i uvjetima rada u školi. U školama radi veliki
broj ljudi koji nemaju adekvatnu strucnu spremu i ucenici su ocito
zakinuti. Ako se društvo nastavi ovako odnositi prema obrazovanju, može
ocekivati još lošije rezultate, kaže Zvonimir Laktašic, predsjednik
Sindikata hrvatskih ucitelja.
Teret lošeg plasmana hrvatskih daka ne smije se, kaže on, staviti
samo na leda ucitelja, jer su za to odgovorni i uprava škole, lokalna
zajednica i roditelji koji nemaju vremena za djecu.