Zbog izloženosti kancerogenim tvarima tijekom radnog vijeka ili sudjelovanja u procesima u kojima su bili izloženi kancerogenim agensima, svake godine u Europskoj uniji umre 102,5 tisuća osoba. S tolikom smrtnošću rak je postao glavni uzrok smrti povezanih s radnim mjestom, odnosno uvjetima i sigurnošću na radnom mjestu. Naime, čak 53 posto smrti koje se povezuju s radnim okruženjem na razini Unije, posljedica su izloženosti kancerogenim tvarima tijekom radnog vijeka.
Spriječiti rizike
Za Europu su ti pokazatelji poražavajući – gotovo svaki peti radnik, naime, na radnom mjestu je izložen nekoj od kancerogenih tvari. Stoga ne čudi da će Europska agencija za zaštitu na radu (EU-OSHA) svoju novu kampanju za zdrava radna mjesta posvetiti upravo opasnim tvarima s ciljem podizanja svijesti i promicanja kulture prevencije na radnim mjestima diljem EU-a. Ciljevi kampanje su, među ostalima, podizanje svijeti o važnosti sprječavanja rizika od opasnih tvari, kao i podizanje svijesti o rizicima povezanim s izloženosti kancerogenim tvarima na radnom mjestu. Iako je ta kampanja predviđena za 2018. i 2019. godinu, pripreme za nju su već počele.
Jukka Takala, nekadašnji direktor EU-OSHA-e te jedan od vodećih stručnjaka u području zaštite zdravlja, smatra da radno mjesto treba biti središnji fokus u borbi protiv raka. Njegova studija, predstavljena na jednom od nedavno organiziranih radnih susreta Europskog sindikalnog instituta (ETUI), pokazuje da se gotovo svako treće oboljenje od raka pluća kao i jedan od pet slučajeva leukemije može pripisati profesionalnoj izloženosti. Europska unija, pokazuju podaci, globalno je vodeća žrtva raka poveznog s radnim mjestom. Ako se problem nastavi ignorirati, do 2035. godine broj smrti od raka koji se može pripisati profesionalnoj izloženosti porast će na 182,5 tisuća godišnje. Pritom su najpogođenije zemlje EU-a Nizozemska, Velika Britanija i Belgija, a potom i Italija.
Granične vrijednosti
Europska komisija u svibnju prošle godine predložila je reviziju direktive o kancerogenim i mutagenim tvarima, no sve je još u fazi pregovora. Iako se Komisija obezala dati prijedloge za ograničavanje graničnih vrijednosti za 25 opasnih tvari u prošlog godini, obveze nije ispunila. Iznesen je prijedlog za 13 tvari, dok bi uskoro trebala dati i granične vrijenosti za dodatnih pet tvari. No, među njima nisu i dizelske čestice što stručnjake ljuti, jer će stari dizelski motori koji su visoki zagađivači u upotrebi biti još godinama.
Punih 12 godina trajali su pritisci za izmjenu propisa o kancerogenim i mutagenim tvarima na europskoj razini. Europska konfedracija sindikata (ETUC) tražila je određivanje graničnih vrijednosti za 50 tvari, a na tome i dalje ustraje. Sama Komisija navodi da je pokrenula znanstvenu i ekonomsku procjenu za više od 20 prioritetnih tvari, a barem jednoj od njih izloženo je otprilike 20 milijuna radnika u EU-u. Za 13 tvari postupak procjene je obavljen, dok je za preostale potreban »dodatan pripremni rad«. (Gabrijela GALIĆ)