Svaki peti Hrvat siromašan, svaki treći u riziku od siromaštva

(D. MEMEDOVIĆ)
(D. MEMEDOVIĆ)

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 19,4 posto i blago je smanjena u odnosu na 2013. godinu kada je iznosila 19,5 posto. Prema prethodnim podacima o pokazateljima siromaštva što ih je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS) prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo lani je iznosio 23.760 kuna, odnosno mjesečno 1.980 kuna. Za četveročlano kućanstvo, prag rizika od siromaštva lani je iznosio 49.896 kuna, odnosno mjesečno 4.158 kuna.

Stopa rizika od siromaštva predstavlja postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a takvih je 19,4 posto stanovnika Hrvatske. Međutim, daleko je više stanovnika u riziku da uđe u siromaštvo. Naime, u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bilo 29,3 posto stanovništva (29,9 u 2013. godini).

Od tog udjela 14,7 posto stanovnika živi u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada dok su 13,9 posto stanovnika osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji što znači da si ne mogu priuštiti četiri od devet stavki kojima se mjeri materijalno oskudijevanje.

Primjerice, riječ je o kašnjenju plaćanja najamnine, računa za režije, stambenog ili potrošačkog kredita, nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mejsecima, telefon, TV u boji, perilicu za rublje, automobili, odnosno da mogu isfinancirati neočekivani financijski trošak. Ti su građani na rubu prelaska u siromaštvo.

Stopa rizika od siromaštva i dalje je najveća za nezaposlene osobe i iznosi 43,2 posto. U umirovljeničkoj populaciji ona iznosi 18,9 posto.

Na stopu rizika od siromaštva značajan utjecaj imaju socijalni transferi građanima. Kada bi se oni izuzeli iz dohotka onda bi postotak osoba u riziku od siromaštva s osnovnih 19,4 posto skočio na 29,9 posto. U slučaju da se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, stopa rizika od siromaštva skače na 45,2 posto.

Prema trenutno raspoloživim podacima za ostale zemlje Unije, višu stopu rizika od siromaštva ima Italija (19,6 posto), Bugarska (21,8 posto), Grčka (22,1 posto), Letonija (21,2 posto) i Španjolska (22,2 posto). Najniže stope bilježe se u Danskoj (11,9 posto), Slovačkoj (12,6 posto), Finskoj (12,8 posto).

Četvrtu godinu uzastopce u Hrvatskoj se smanjuje stopa rizika od siromaštva kao i ona donja razina prihoda samaca ili četveročlane obitelji koja ih štiti od siromaštva. Tako je u 2013. stopa rizika od siromaštva bila 19,5 posto, godinu dana ranije bila je na razini 20,5 posto, a u 2011. 20,9 posto.

Prag rizika od siromaštva za četveročlanu obitelj 2011. iznosio je 4.270 kuna ili 112 kunu više nego lani. Za samca je prije četiri godine mjesečni prag rizika od siromaštva bio 2.033 kune ili 53 kune više nego lani. (G. GALIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter