Petina stanovnika Hrvatske, odnosno više od 880 tisuca ljudi, siromašno je, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila 20,6 posto. Prvi put DZS je pokazatelje siromaštva sacinio na osnovu raspoloživog kucnog dohotka koji za samca iznosi 25.200 kuna godišnje, a za kucanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 52.920 kuna. Na kraju se pokazalo da je siromašnih više nego stanovnika u Zagrebu.
Samo za režije
U svom priopcenju DZS se ogradio pa kaže da stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod rizika siromaštva. Tako bi samac s dohotkom koji ga spašava iz skupine kojoj prijeti siromaštvo trebao preživjeti s 2.100 kuna mjesecno, a cetveroclana obitelj s oko pet tisuca kuna. Samac bi, nakon što plati struju, vodu, telefon, pricuvu i grijanje u najmanjem iznosu od 700 kuna mjesecno trebao preživjeti s 1.400 kuna, odnosno s 45 kuna dnevno.
Od toga bi se trebao oblaciti, hraniti, placati lijekove, telefon, prijevoz, sitnice, poput deterdženta ili sapuna, što je teško izvedivo, ali svejedno se ne racuna da je siromašan, pa je pravo pitanje s koliko žive oni koji su u skupini 20,6 posto siromašnih. Iako obitelj s dvoje djece teško može preživjeti s 4,4 tisuce kuna mjesecno, o kreditu za stan ne može ni razmišljati, najugroženija su jednoclana kucanstva, odnosno samci iznad 65 godina, gdje je stopa rizika od siromaštva veca od 50 posto, a posebno su ugrožene žene. U najugroženije skupine spadaju i nezaposleni gdje je prijetnja od siromaštva 44 posto.
Socijalna skrb
Indikativan je i podatak da je medu djecom starosti do 17 godina života rizik od siromaštva cak 20,5 posto. Pa, nakon što su objavljeni i podaci o riziku siromaštva u prošloj godini, uopce ne cude neki raniji statisticki pokazatelji. Primjerice, onaj prema kojem je broj maloljetnih korisnika socijalne skrbi lani u odnosnu na 2009. godinu porastao 5,4 posto. Na socijalnoj skrbi lani su tako bila 81.433 maloljetnika, dok ih je godinu prije bilo za više od cetiri tisuce manje, tocnije 77.295 maloljetnika.
Državna statistika pokazuje i da su medu maloljetnim korisnicima socijalne skrbi najbrojnija djeca stara sedam do 15 godina koja u ukupnom broju zauzimaju udio od 42,1 posto. U skupini od 15 do 18 godina bilo je 32,3 posto korisnika dok su djeca starosti do sedam godina života predstavljala 25,6 posto korisnika. I tu valja napomenuti da se uslugama socijalne skrbi ne smatraju samo institucionalni oblici pomoci, vec i razne materijalne pomoci poput jednokratne novcane, osobne invalidnine, kao i pomoci za prehranu, nabavu ogrjeva, odjece, obuce.